Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe. Stablo smokve našlo se u Rajskom vrtu, spominje se u Babilonskim spisima, a od gotovo 3000 godina prije naše ere koristi se u ljekovite svrhe. Bila je omiljeno voće Kleopatre, koja je pripravke od smokve koristila kako bi joj koža bila mekana. Hrvatska smokva ima malo kalorija, a puno vlakana. Gotovo 30 posto vlakana iz smokve su topiva i pomažu u kontroli razine šećera u krvi te snižavaju kolesterol.

Od svježih smokava rade se ukusne savijače i pite, posebno kad se miješaju s rogačem. Daju im prekrasne arome i prirodno ih zaslade. Dobre su i u kolaču od jogurta, a jednostavan i vrlo ukusan desert su pečene smokve s kremom od posnoga svježeg sira, ricotte, vrhnja i cimeta. Kriške smokvi premažu se mješavinom limunova soka i nekog sladila te peku oko deset minuta u pećnici. Za to vrijeme se izmiješa krema pa u posudice za posluživanje složi red smokvi, red kreme, red smokvi… Služi se toplo ili ohlađeno.

Od mljevenih suhih smokava radi se tradicionalni mediteranski kolač smokvenjak. Mljevenim smokvama dodaju se sitno narezani orasi ili bademi te umijese s rakijom. Smjesa se oblikuje poput malih pljeskavica, posuši u pećnici zagrijanoj na 80 stupnjeva te ohladi i posluži s rakijom. Smokovačom, ako je ima.

Suhe smokve savršen su dodatak kuglicama od čokolade, oraha, kokosa, a mogu se i peći omotane pršutom u pećnici ili na roštilju nakon što se mariniraju u crnom vinu. No oprez! Smokve sadrže aminokiseline koje pojačavaju libido. Nasreću, daju i dovoljno energije.