Tek trećina građana smatra da javne i privatne zdravstvene ustanove rade za dobrobit društva

Prema rezultatima istraživanja Nulti kvadrant provedenog krajem 2022. godine, u prosjeku tek svaki treći građanin vjeruje da zdravstvene institucije djeluju na društveno odgovoran način iu interesu društva. Taj je pokazatelj u skladu s trendom povjerenja građana u zdravstveni sustav, ali i državu i medije.

U vremenu kontinuiranih promjena, pandemije, velikog nepovjerenja i pesimizma građana, transparentna i istinita komunikacija nameće se kao strateški važna funkcija svih zdravstvenih ustanova – poručuju organizatori prve regionalne HealthComm forum, konferencije na kojoj će se 1. i 2. lipnja u Zagrebu okupiti renomirani stručnjaci iz područja zdravstva i komunikacija s ciljem vraćanja povjerenstva građana u zdravstveni sustav. Konferenciju organizira ZDRAVLJE HUBplatforma koja obećava praćenje i kreiranje trendova u zdravstvu te Val skupinavodeća domaća agencija za komunikacijski menadžment.

Javni sektor, u ovom slučaju zdravstvo, neporecivo postoji da služi građanima. Ne, tu tvrdnju mnogi ispitanici očito nemaju osjećaj na vlastitoj koži. Naime, u prosjeku samo 27 posto ispitanika smatra da javno zdravstvo funkcionira na društveno odgovoran način. Tek nešto veći postotak (njih 33 posto) smatra da su privatne zdravstvene ustanove društveno odgovorne. Što se tiče transparentnosti, javnozdravstvene usluge transparentnošću smatraju manje od četvrtine ispitanika, što bi, prema mišljenju, Nine Išek Međugoracčlan uprave Val Grupe i direktor konferencije HealthComm Forum, mogao bi ukazivati ​​na vrlo nisku razinu znanja iz područja komunikacijskog menadžmenta i nedostatak ulaganja u komunikaciju.

Iako nešto veći dio ispitanika (njih 36 posto) smatra usluge privatnih zdravstvenih ustanova transparentnim, s obzirom da je u pitanju zdravlje, to je još uvijek na niskoj razini povjerenstva, jednako kafićima i restoranima. Prema riječima Išek Međugorac, i pred privatnim zdravstvenim institucijama veliki je zadatak u kojem treba steći povjerenje građana te ih uvjeriti kako im je interes zdravlja pacijenata ispred profita.

Drugim riječima, još uvijek ima puno prostora za bolje upravljanje odnosima i procesima kako bi čitav zdravstveni sektor spreman odgovarao na sve potrebe svojih korisnika, pružao veću kvalitetu usluga, pristupačniju i digitalnu komunikaciju te imao zadovoljniji i motiviraniji kadar.

Kad je riječ o javnom sektoru, ispitanici smatraju da brzina u dobivanju termina i obavljanja pregleda služi ispod prosječne ocjene, jednako kao i tehnička opremljenost i odnos prema pacijentima. Kvalitetu i stručnost liječnika i medicinskog osoblja ocjenjuju nešto višom od prosjeka, no i dalje su nedovoljno zadovoljni da bi utjecali na povećanje ukupnog zadovoljstva i povjerenja u sektoru. S druge strane, očekivano, kod privatnih zdravstvenih ustanova tehnička opremljenost i brzina uživaju iznadprosječne ocjene pacijenata, dok kvaliteta kadra ne odskače previše od onoga u javnom sektoru. Upravo to posljednje, u kombinaciji s podacima kako brojni ispitanici i dalje privatno zdravstvo smatraju skupim, ukazuje na veliki prostor za napredak koji privatni sektor ima kad je riječ o predstavljanju i komunikaciji vrijednosti svojih usluga za novac.

Budući da je najveći rast pesimizma građana u 2022. vidljiv u sferi ekonomske i političke situacije, kao i zdravstvenog stanja – faktora u kojima građani imaju najmanje povjerenja, ali i najmanje izravnog utjecaja – organizatori vide optimističnu sliku budućnosti upravo kroz okupljanje na HealthComm Forumu svima