Vujčić: Imamo povijesno najveću višak likvidnosti, rastu kamatne stope poduzećima i stanovništvu

Borba s inflacijom još nije gotova, temeljna inflacija je još visoka i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina preliti na nju, osobito dok se ubrzava rast plaća, rekao je u petak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

On je u petak sudjelovao na Regionalnom financijskom forumu u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Inflacija je po njegovim riječima počela padati ponajprije zbog pada cijena energije, no temeljna inflacija ostaje rastuća.

Inflacijski pritisci ostaju te i dalje u inflacijskom okružju i imamo još posla s obuzdavanjem inflacije, rekao je Vujčić.

Inflacijske pritiske po njegovim riječima podržava tržište rada koje je nekarakteristično snažno za dvije krize kroz koje je prošlo, stope zaposlenosti su se nastavile podizati, a nezaposlenosti padati. S druge strane, profiti poduzeća su isti ili su čak rasli, čak i tijekom pandemije.

Kazao je da se u prvom kvartalu vidi da bismo u 2023. mogli doći u situaciju gdje će dodatno postati generator inflacije, jer u prvom kvartalu imamo snažan porast plaća pa su realne plaće, unatoč visokoj stopi inflacije, već u plusu.

Odgovarajući na pitanje je li poražavajuće da većina domaćih inflacija nije uvozna nego je narasla zbog profita i marži tvrtaka, Vujčić je rekao da su jedini profiti imali veći doprinos 2022. porastu stope inflacije nego jedini troškovi rada, ali to ne znači da ćemo u 2023. vidjeti istu situaciju, jer su u prvom kvartalu došlo do snažnog rasta i mogle bi imati snažniji utjecaj na inflacijske pritiske nego jedini profit poduzeća.

Smatra da tvrtke uvijek pokušavaju povećati zaradu, to je logika kojom se počnu raditi u okvirima koji im to omogućuju.

Rast kamata slabiji nego u EU, usporava se kreditna aktivnost

Vujčić je rekao da u sadašnjem ciklusu imamo daleko najbrži rast kamatnih stopa, iako ciklus zaoštravanja monetarne politike još nije završen.

Za Hrvatsku je, kaže, važan način na koji se zaoštravanje monetarne politike prenosi na uvjete financiranja.

“Imamo povijesno najveću visoku likvidnost, rastu kamatne stope poduzećima i stanovništvu”, rekao je dodao da porast kamatnih stopa nije ujednačen među članicama eurozone te da banke u Hrvatskoj imaju veliku količinu visoke likvidnosti koja dovodi do manjeg rasta kamatnih stopa nego što je to u drugim zemljama. zemljama.

Banke pooštravaju standarde za odobravanje kredita, u drugoj polovici 2022. vidljivo je povećanje kriterija za odobravanje kredita, vidjet ćemo što dalje, rekao je.

Istaknuo je da je iu Hrvatskoj počelo usporavanje kreditne aktivnosti, no ne kao u eurozoni, ali da se i kod nas vide oznake promjena trenda, posebno za kreditna poduzeća i stambene kredite.

Na pitanje boji li se da će uoči izborne godine, fiskalna politika proinflatorno djelovati, rekao je da ne zna, da su sada na stolu dobri podaci za fiskus.

“Ocjenjivali smo da ćemo biti u lošijoj poziciji nego danas, a imamo situaciju da smo javni dug uspjeli smanjiti sa 87 posto BDP-a na 68 posto, što je jako dobro i naše prognoze pokazuju da bismo u 2023. i 2024. mogli vidjeti nastavak smanjenja javnog duga u BDP-u”, rekao je.

Dodao je kako treba imati na umu da više nema razloga za većinu potpora iz razdoblja Covida i energetske krize te bi se država od njih trebala polako povlačiti.

Po njegovim riječima, najveći izazov za nositelje monetarne politike je ispravno podesiti duljinu i intenzitet ciklusa zaoštravanja monetarne politike u uvjetima naglašene neizvjesnosti. Ta je neizvjesnost manja nego jesenas lani i znatno manja nego lanjskog proljeća, ali je i dalje naglašena i postoji dosta rizika koji treba uzeti u obzir.

Smatra se da je teško ocijeniti kako će monetarna politika djelovati na gospodarstvo te s koliko će vremenskim pomakom mjere monetarne politike djelovati na cijene. Rekao je da je izgledno zaoštravanje monetarne politike Europske sredine