HUP: Recesija za sada izbjegnuta, ali koliko će usporiti kreditnu aktivnost?

Poslovni indeksi menadžera nabave (Indeksi PMI) za euro područje u travnju opet pokazuju podvojenu sliku europske ekonomije. PMI indeks za uslužni sektor, kao najpouzdaniji poslovni barometar za europodručje, skočio je na 56,6 bodašto je treći uzastopni rast iznad razine od 50 bodova iznad koje se (povijesno gledano) ne očekuje pad ekonomskih aktivnosti, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj analizi tjedna.

Sukladno tome, očekuje se da bi se godišnja stopa rasta BDP-a u eurozoni mogla čak ubrzati na 2 posto u drugom tromjesečju nakon očekivanog rasta od 1,5 posto godišnje u prvom tromjesečju. Već samim time jasno je da je na prijelazu iz prošle u ovu godinu izbjegnuta recesija. Istodobno, daljnji pad PMI indeksa za prerađivačka industrija ispod 50 bodova upućuje na recesiju u spomenutom sektoru. Spomenuto podcrtava rast subindeksa trajanja isporuka čak i iznad razine iz recesije 2009. godine, što upućuje na vrlo slabu potražnju za industrijskim dobrima.

Pad aktivnosti u prerađivačkoj industriji nesumnjivo će ostaviti trag u uslužnim sektorima, što je, povijesno gledano, samo pitanje vremena. Štoviše, procjenjuje se da je oporavak u uslužnim sektorima još uvijek pokrenut normalizacijom agregatne potražnje po ukidanju Covid restrikcije te obilnim transferima u cilju ublažavanja energetske krize.

Ne, inkrementalni učinci ove dvije važne poluge osobne potrošnje neće još dugo podržavati tekuće aktivnosti, smatraju u HUP-u. Značajno pogoršanje gospodarskog okruženja ukazuje na pad gospodarskih aktivnosti u drugoj polovici godine, kada bi se oni ipak počeli osjećati. negativne efekte snažnog rasta kamatnih stopa u zadnjih godinu dana.

Sve navedeno upućuje na ‘seljenje’ scenarija plitke recesije u drugu polovicu godine, pri čemu mnogi fundamenti poništavaju negativan učinak rasta troškova financiranja. Naime, pad troškova energije uz normalizaciju opskrbnih lanaca stabilizirat će gospodarstvo. Nadalje, njemačke tvrtke otpornije su u (nadolazećoj) recesiji nego u prošlosti zahvaljujući svojim jakim bilancama.

Shodno tome, poslodavci će opreznije pristupati bilo kakvom smanjenju radne snage nakon što su mnogi od njih patili od manje radne snage. Sve u svemu, u 2023. HUP očekuje mali rast ekonomije euro područja od oko 0,3 posto uz pad njemačkog BDP-a od oko 0,3 posto.

Efekti poremećaja na financijskim tržištima

Nakon propasti Silicon Vally Banka, Silvergatea i prisilnog preuzimanja Credit Suisse, financijska tržišta su se napokon umirila. Spomenuto se lako vidi kroz nedavni pad VIX indeksa koji mjeri kolebljivost financijskih tržišta. Štoviše, prema rejting agenciji DBRS Morningstar, europske banke imaju znatno manje nerealizirane gubitke po obveznicama, a čiji bi pad cijena od 10 posto spustio adekvatnost kapitala za manje od jednog postotnog boda.

Važno je napokon znati da si vlade, središnje banke te općenito regulatori ne žele priuštiti nekontroliranu propast bilo koje banke poput Lehmana 2008. godine, što je tada proizvelo globalni ‘confidence’ šok te duboku recesiju.

Međutim, nedavni događaji imaju posljedice na regulaciju banaka, monetarnu politiku, inflaciju i uvođenje digitalnih valuta središnje banke. U svjetlu snažnog odljeva depozita, prvo se preispituju politike održavanja likvidnosti, nakon čega će srednjoročno uslijediti opsežne promjene u postupanju s bankama u stresu kako bi se osiguralo da i dalje odgovaraju svrsi.

Nadalje, ponovni rast vjerojatnosti recesije nakon potresa na financijskim tržištima mogao bi smanjiti sklonost središnjih banaka dizanju kamatnih stopa s obzirom na to da održavanje financijske stabilnosti sustava dobiva na važnosti u odnosu na borbu protiv inflacije. Shodno tome u srednjim godinama prosječna inflacija mogla bi biti znatno viša od ciljane razine od 2 posto.

Također postoji rizik znatnog pooštravanje uvjeta kreditiranja posebne američke regionalne banke čiji portfelj čini trećinu imovine u kreditima u sektoru komercijalnih nekretnina već pod pritiskom viših kamata. Obveznice zemalja na periferiji eurozone općenito su podržane naporima ECB-a i Europske komisije u smjeru uzajamnog spajanja javnog duga u slučaju potrebe.

Naposljetku, prema HUP-u, nedavne fluktuacije na financijskim tržištima vjerojatno će smanjiti apetite središnjih banaka glede opsežne upotrebe središnjeg bankarstva digitalne vrijednosti. U cilju izbjegavanja ‘digitalnog’ bijega depozita iz banaka, ESB planira ograničiti korištenje svoje digitalne vrijednosti na opći platni promet te da se otkloni mogućnost selidbe depozita u investicijske svrhe.