Ekonomski sraz Hrvatske i Slovenije: Hrvatski poduzetnici žele preuzeti još slovenskih tvrtki

Tko je aktivniji u novom akvizicijskom valu? Koja je država u ekonomskom smislu uspješna na duge staze? Pokušali smo pronaći odgovore na ova pitanja zagrebavši ne samo u međusobnim odnosima u M&A-u (spajanjima i akvizicijama) nego i vlasničke, nekretnine, turističke, izvozne, burzovne i sve druge fronte na kojima dvije države imaju ekonomske odnose te pokušali prognozirati smjer i intenzitet borbe na toj relaciji u budućnost. Pogleda li se samo iznos izravnih investicija u prošloj godini, vidljivo je da su slovenske tvrtke bile znatno agilnije. Teničkim rječnikom rečeno, osvojile su jedan set.

– U 2022. godini slovenska ulaganja u Hrvatsku iznosila su 225 milijuna eura, a hrvatske tvrtke ​ zabilježile su negativna ulaganja, odnosno povlačenje sredstava, u Sloveniju, i to u iznosu od 112 milijuna eura – rekla je Diana Kovač iz HGK Centra za internacionalizaciju poslovanja.

Bez oduševljenja, molim!

Godinu dana prije prednost je pak bila na strani hrvatskih tvrtki: izravna ulaganja u Sloveniju iznosila su gotovo 600 milijuna eura u odnosu na 451 milijun slovenskih ulaganja. Doduše, za hrvatski uspjeh u toj godini vjerojatno je zaslužno razrješenje s preuzimanjem Mercatora jer je te godine oko 70 posto dionica te tvrtke prebačeno s Agrokora na Fortenovu grupu.

– Od važnijih akvizicija hrvatskih tvrtki u Sloveniji vjerojatno je najpoznatija ona u kojoj je Mercator preuzeo današnju Fortenova grupu, koja je provedena u nekoliko faza, od kojih je posljednja bila 2021., te koja je bila medijski popraćena iz raznih perspektiva, pozitivnih i negativnih. Valja spomenuti i akvizicije društava Tokić i CIAK u Sloveniji, gdje se dogodilo da se distributeri autodijelova iz Hrvatske, unatoč uvriježenom stajalištu da je slovensko gospodarstvo, a ne hrvatsko, povezano s autodijelovima, zapravo anorganski šire akvizicije, mogle su se očekivati ​​akvizicije u suprotnom smjeru, iz perspektive koja je prirodna industrija kojoj zemlji.

Obratno možemo spomenuti ponajprije​ Petrol, čija je zadnja akvizicija, ona 2021., bila društvo Crodux derivati ​​dva doo, što je njegova najveća ostvarena transakcija te vrste. Tom je akvizicijom Petrol znatno učvrstio svoju tržišnu poziciju, ne samo u Hrvatskoj, gdje je postao drugi igrač velikog tržišnog udjela, već i iz perspektive šire regije jugoistočne Europe, što stvara potencijal za daljnji rast i ostvarenje velike sinergije u okolnim zemljama u kojima je Petrol. otprije poslovno aktivan – naveo je Damir Kečkopartner i voditelj Odjela za usluge transakcija u PwC-u Hrvatska i PwC-u Slovenija.

Sveopće zgražanje u Deželi

Prelasci hrvatskoga kapitala s druge strane granice prije nego što se baš nisu dočekali s oduševljenjem. Pod egidom zaštite nacionalnih interesa slovenski političari i javnost bili su protiv Agrokorovih nastojanja da se preuzme najveći trgovački lanac u Sloveniji. Iako ne toliko, Slovenci nisu bili oduševljeni ni Atlanticovim preuzimanjem Droge Kolinske, Dukatovim Ljubljanskih mlekarni, Podravkinom kupnjom Žita, osobito zato što su u jednom razdoblju te akvizicije zaredale pa se u Sloveniji pojavio strah da će Hrvati zagospodariti njihovom prehrambenom industrijom.

Na sveopće zgražanje u Deželi, u tom razdoblju činilo se da su hrvatski poduzetnici napokon krenuli na pohod na sjever. Naime, do velike ekonomske krize 2008. Slovenci su bili vrlo agilni u akvizicijama u Hrvatskoj, a onda se zbog financijskih problema tamošnjih kompanija kotač sreće, odnosno investicijske aktivnosti, okrenuo u drugom smjeru.

– Više ne postoji jaka želja politike da diktira ili štiti prekogranične transakcije, srušene su barijere koje su postojale i svi poslovni subjekti jako se dobro poznaju, stoga vjerujem da ćemo u budućnosti svjedočiti zanimljivim transakcijama. U posljednje vrijeme vidi se pojačana aktivnost u preuzimanjima na relaciji Slovenija – Hrvatska u različitim sektorima i svakako se malo pojavi neka nova potencijalna transakcija. Doduše,