Domaćim startupovima uskoro će biti na raspolaganju 300 milijuna eura, no je li im to dovoljno?

Domaći su startupovi investitorima sve zanimljiviji, u to nema sumnje. Potvrđuju to i najave osnivanja nekoliko novih VC fondova. Kada se sve zbroji, i uračuna ponuda aktivnog VC kapitala, ispada da bi startupovi na raspolaganju mogli imati oko 300 milijuna eura. Ovaj iznos, ako bude realiziran (jer prikupljanje kapitala, posebno zbog turbulencija u tehnološkom sektoru, nije niti jednostavan, niti lagan, niti brz posao) trebao bi predstavljati ogromnu razliku u odnosu na situaciju prije nekoliko godina.

Primjerice, prije tek tri godine, 2020., na tržištu su bila tek dva VC fonda – South Central Venture (SCV) i Fil Rouge Capital. SCV, fokusiran na tržište regije, s fondom ENIF pokrenutim 2015., raspolagao je s 42 milijuna eura kapitala, a Fil Rouge Capital, osnovan 2019. s 46 milijuna eura. Ovih ukupno 88 milijuna eura podijelio je 2021. fond s društvenim učinkom FeelsGood Capital i to s još 30 milijuna eura dodatno SCV koji je prošle godine pokrenuo fond u vrijednosti od 70 milijuna.

Zamjetno veći interes

Ove se godine pak najavljuje pokretanje više fondova. Slovenski Silicon Gardens već bi u lipnju ili srpnju trebao pokrenuti fond od 30 milijuna eura. Iz AYMO Venturesa najavljuju fond od 80 milijuna eura, a SQ Capital fond od 10 milijuna. Meta Change Capital, četvrtu je fond čiju veličinu osnivači još ne mogu otkriti, a tu je i HBOR-ov Fond za transfer tehnologije (namijenjen komercijalizaciji inovativnih znanstvenih projekata) koji bi trebao biti “težak” oko 50 milijuna eura. Interes je ulagača, dakle, zamjetno veći, no ima li, i uz sve najave osnivanja fondova, kapitala dovoljno za startupove?

Stavovi su naših sugovornika po ovom pitanju suprotstavljeni, pa tako jedni smatraju da kapitala ima dovoljno, dok ga prema drugima i dalje nedostaje. Također, tržište kapitala namijenjeno domaćim startupovima dominantno karakteriziraju VC fondovi namijenjeni financiranju predsjemenskih i sjemenskih faza razvoja, odnosno ranih faza razvoja poduzeća. Jedini fond koji bi trebao biti namijenjen razvojnoj (rast) fazi je onaj AYMO Venturesa, za koji se Božidar Pavlović, partner u fondu, nada da će biti pokrenut do kraja godine. Međutim, napominje, kako su još uvijek u fazi prikupljanja kapitala, nezahvalno je prognozirati.

Za financiranje razvojne faze odlučili su se jer ove vrste ulaganja nedostaju na tržištu. “Primijetili smo da su predsjemenske i sjemenske faze dosta dobro pokrivene s postojećim fondovima u Hrvatskoj, međutim faza rasta je slabije pokrivena, praktički nikako, tako da vidite potrebu za tom prilikom”, ističe. Zašto nitko, pa i od fondova čije se pokretanje tek očekuje, nije prepoznao tu potrebu kaže da mu je teško reći.

“Možda do sada nitko nije prepoznao tu nišu ili se suočio s istim problemom kao i mi, a to da je za fazu teže prikupiti kapital”, napominje.

Ulaganja su u toj fazi, naime, mnogo izdašnija, pa i veličina fonda mora biti mnogo veća. No Luka Sučić, pokretač Meta Change Capitala, koji zbog novih pravila na financijskom tržištu o fondu koji osniva ne smije mnogo govoriti, smatra da potrebe za financiranjem viših krugova, onih B i C serija, u Hrvatskoj niti nema. “Trenutno nemamo dovoljno rasta startupa da bi moglo biti više fondova koji su na njih usmjereni. Glavnina startupa u Hrvatskoj trenutno je u ranoj fazi razvoja tako da je ponuda kapitala dobro raspoređena”, kaže Sučić.

Ipak, upozorava da ga za ranu fazu razvoja i dalje nema dovoljno. “Kada se u obzir uzme broj startupa, kao i onih koji novac prikupljaju izvan Hrvatske, jasno je da ga nema dovoljno. Aktualni fondovi tu apsolutno potrebu ne mogu pokriti. Također, nedostaju nam i specijalizirani fondovi. Primjerice, nemamo niti jedan namijenjen blockchain tehnologiji, strojnom učenju, umjetnoj inteligenciji”, kaže te dodaje da će upravo njegov fond biti prvi usmjeren blockchainu. Da unatoč dolasku i najavi novih VC fondova i dalje nedostaje kapitala upozorava i Božidar Pavlović.

Presudni poslovni anđeli

”Kapitala je, bez daljnjeg, mnogo više, ali su i tvrtke bolje i jače nego što su bile prije pet godina pa, sukladno tome, trebamo i više investirati”, navodi. Sučić pak dodaje, da osim VC kapitala, u Hrvatskoj nedostaje i poslovnih anđela.

„Startup ekosustav ne može rasti bez dobro razvijene scene poslovnih anđela koji se nalaze u najranije, a time i najrizičnije faze startupa. Također se nadam da će se ova scena, s rastom broja ‘exita’, sve više, snažnije razvijati”, kaže Sučić.

Albert Gajšak dobro zna koliko je poslovni anđeo bitan u početku poslovanja. Upravo zahvaljujući jednoj takvoj osobi, konkretno Tomislavu Caru, suosnivaču Infinuma, Gajšak je prije šest godina pokrenuo CircuitMess, čiji su prihodi u zadnje tri godine udvostručeni. Sa svojim STEM elektroničkim uređajima namijenjenim obrazovanju, koje je uspio plasirati u američki Walmart, CircuitMess danas ostvaruje više od dva milijuna eura prihoda i sprema se za novu investicijsku rundu.

”Uspjeli smo izgraditi biznis koji je dobar, stabilan i koji brzo raste. Sada imamo nove ideje te smo tvrtku odlučili dokapitalizirati kako bismo mogli rasti još brže”, kaže Gajšak. Koliko prikuplja Gajšak ne želi otkriti već samo dodaje da bi investicija uskoro trebala biti i realizirana. A o njoj pregovara sa stranim fondom.

“Budući da je većina naših kupaca sa stranih tržišta htjela naći fond koji je prisutan i koji će nam, osim financijskih, moći pomoći iu nekim drugim stvarima”, kaže Gajšak koji se s Pavlovićem i Sučićem slaže da novca za startupove u Hrvatskoj nema. dovoljno.

“Ali to nije samo problem Hrvatske, to je problem cijele regije, a možda i cijele Europe. Većina naših startupa nema dovoljno kapitala. Međutim, ne možemo reći da nema ništa. Imamo nekoliko investicijskih fondova i još par čije je pokretanje u najavi, tako da je situacija sve bolja”, ističe.

Ipak, zbog krize koja je pogodila tehnološki sektor ulagači su oprezniji pa je startupovi ipak teže dolaze do kapitala. “Naše se tvrtke tek razvijaju i uče kako izgraditi profitabilan biznis, kako doći do kapitala te kako izgraditi kompaniju u koju se isplati investirati. Investitori nisu Caritas da dijele novac. Oni su tu da zarade i doći će ako u Hrvatskoj uspijemo izgraditi dobre tvrtke”, ističe Gajšak dodajući da to pak nije nimalo jednostavan zadatak. “Sve je teško. Teško je napraviti firmu, posebno takvu u koju netko želi investirati, ali je teško i nagovoriti nekoga da uloži upravo u tvoj biznis. I nisu teški samo pregovori već treba i dobro osmisliti perspektivu koju ćete znati dobro komunicirati s investitorom”, poručuje mladi poduzetnik.

Proces kroz koji trenutno prolazi Gajšak prije samo nekoliko mjeseci završila je zagrebačka tvrtka Farseer, koja je razvila softver za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku, poznat kao Excel na steroidima. Nakon šest mjeseci procesa pregovaranja ova je zagrebačka startup kompanija, osnovana 2020., dobila 1,5 milijuna dolara ulaganja u rundi koje su predvodili američki fond Apertu Capital te domaći SQ Capital, kojem je ovo druga investicija u Farseer.

Matija Nakić, direktorica Farseera, za razliku od prethodnih sugovornika smatra da kapitala na domaćem tržištu ima dovoljno. “Fondovi se razvijaju, raste njihova veličina te je općenito stanje na sceni sve bolje. Zbog krize u tehnološkom sektoru fondovima je teže prikupljati novac, ali unatoč tome na domaćem tržištu ima dovoljno kapitala za rast i razvoj zdravih i snažnih tvrtki, posebno u pre-seed i seed fazi”, kaže Nakić. Doduše, ističe, evaluacije su trenutno nešto niže nego što su bile prije godinu dana.

Budite pragmatični

”Smatram da kompanije ne bi trebale previše kalkulirati i čekati bolje vrijeme. Dok ona dođe, tvrtka može propasti sto puta. Treba biti pragmatičan i novac uzeti kada treba, pod bilo kojim uvjetima jer svakom startupu koji radi nešto novo, kompleksno i inovativno treba financijska injekcija kako bi se mogao stvoriti prostor za uzlet i rast poslovanja. Bez toga se ne može”, poručuje Nakić. Da je situacija na tržištu povoljna i da ima dovoljno kapitala, kao i Nakić, smatra i Janko Gabrić, partner i voditelj investicija u SQ Capitalu.

“Kapital neprestano raste, ne samo kvantitativno, već postaje sve dostupniji široj bazi, a sve ukazuje da će ga u narednim godinama biti još više.