Mangulica je fantastična gastronomska podloga za ruralni turizam

Nekolicina obitelji, članovi Udruge uzgajivača mangulica, u Hrvatskoj predvode proizvodnju proizvoda od mesa mangulica, a isto tako i uživaju ljepotu života u ruralnom kraju, koji kako kažu uz poneke nedostatke, ima velike beneficije za obiteljsku svakodnevicu. Tako njihova djeca od malih nogu uče o uzgoju i poljoprivredi, te cijelom procesu uzgoja i prerade mesa mangulice i radu koji je potreban da se na stolu nađu delicije koje osvajaju svojim okusom, kvalitetom i teksturom.

Donosimo intervju s Tomislavom Bišćanom, Predsjednik Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica, životinja koja je poznata kao najmasnija svinja na svijetu. Meso ove svinje protkano s masnim stanicama čije teksture uspoređuju sa skupocjenom japanskom wagyu i kobe govedinom. Njeno meso i mast sadrže u sebi HDL kolesterol (“dobri” kolesterol) te je jedina životinja koju sadržava u svom mesu. Stoga se kaže da je ovo ujedno najmasnija i najzdravija mast na svijetu, te delicija za kojom je u svijetu veća potražnja nego ponuda.

Udruga uzgajivača svinje pasmine mangulice osnovana je s ciljem povezivanja uzgajivača svinje pasmine mangulice u svrhu unaprjeđenja znanja i vještina uzgajivača te zaštitite pasmine kao dio biološke baštine Republike Hrvatske. Koliko uzgajivača mangulica ima u Hrvatskoj?

Teško je točno reći koliko je uzgajivača mangulice u Hrvatskoj , u udruzi je oko 15 članova uzgajivača i trudimo se iz dana u dan privući što više uzgajivača. Upravo događanja koja smo proveli kroz projekt „Živi kvalitetno živi na ruralnom području“ uz financijsku podršku Ministarstva poljoprivrede doprinijela su informiranju i popularizaciji ove tradicionalne pasmine svinje, a izdanim priručnikom o uzgoju mangulice i održanim stručnim Okruglim stolom educirali smo postojeće i privukli nove potencijalne uzgajivače. .

Novi trend zdravih masnoća zasigurno je otvorio nove potencijale na tržištu. Kakvo je meso mangulice?

Mangulica ima visokokvalitetno meso koje se ističe svojim ukusom i mogućnošću zadržavanja mesnog soka. Na kvalitetu masti utječe sastav masnih kiselina, ponajviše udio nezasićenih masnih kiselina te udio tzv. zdravog kolesterola (LDL kolesterola).

Kakvi se svi proizvodi od mangulice mogu naći na tržištu i koliko su traženi? Kakva je situacija u Hrvatskoj, a kakva u svijetu?

Općenito u svijetu vlada „nestašica“ proizvoda od mangulice. Mangulica je svinja koju je nemoguće uzgojiti u velikim količinama. U Hrvatskoj je još teže doći do proizvoda zbog toga što je uzgoj u samim začecima i vrlo malo članova uspjelo doći do prerade mesa. Inače se od mangulice rade klasični suhomesnati proizvodi. Među njima se posebno ističu slanina i šunka koja je vrhunske kvalitete.

Kakav potencijal ima uzgoj mangulice za gospodarski uzlet ruralnog područja?

Mangulica je zbog svoje visoke kvalitete i svjetske popularnosti fantastična gastronomska baza za seoski turizam. Vjerujemo da će u idućih nekoliko godina, s rastom broja uzgajivača, vrijeme i ponude, marketinške aktivnosti i brendiranje proizvoda i uzgoja, mangulica značajno utjecati na kvalitetu i poslovne potencijale i uspjehe koje ruralno područje može pružiti.

Organizirali ste Okrugli stol o budućem uzgoju mangulice u Suhopolju na kojem se raspravljalo o budućnosti mangulice na kojoj ste okupili predstavnike struke, kao i one iz krovnih institucija i lokalne vlasti. Kakvi su zaključci s rasprave?

Pokušat ću se slikovito izraziti. Kuća kada se gradi važno je krenuti od temelja. Smatram da je ovaj okrugli stol kamen temeljac u razvoju uzgoja Mangulice u Hrvatskoj. Okupili smo gotovo sve institucije i osobe koje su relevantne i odgovorne za razvoj ovakvih priča u jednom moderiranom i konstruktivnom razgovoru došli do zajedničkih ciljeva kako bismo mogli pronaći načine za napredak. Vidjeli smo da imamo veliku podršku institucija i trudit ćemo se kao udruga opravdati svojim radom na unapređenju mangulice.

Na ovom događanju sudjelovali su: izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta – autor priručnika o uzgoju mangulice, izv. prof. dr. sc. Dubravko Škorput, Mato Čačić, načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju, Dragan Solić, dr. sc., načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje, HAPIH, Bojan Mijok mag. oec., pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije.

Također Udruga uzgajivača mangulice izdala je i priručnik o uzgoju mangulice autora izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta. Što se sve nalazi u priručniku i kome je on sve namijenjen?

Oni koji su bili pioniri uzgoja mangulice u Hrvatskoj uglavnom su se oslanjali na vlastitu intuiciju (koja podrazumijeva i greške) i iskustvo naših djedova i baka. Kako bi olakšali budući da smo uzgoj izradili priručnik koji u sebi sadrži povijesne, uzgojne, preventivne, zakonske informacije kako bi budući da i sadašnji uzgajivači mogli puno brže napredovati. Priručnik je prvenstveno namijenjen uzgajivačima ali je vrlo zanimljiv štivo za sve one koji žele znati nešto više o mangulici i njenim kvalitetama.

I sami ste uzgajivač mangulica? Kako ste se odlučili baš za uzgoj mangulice?

Supruga i ja smo dugo godina tražili nešto što će oplemeniti naše imanje i naš život na selu. Kada smo čuli za mangulicu odmah smo prepoznali da je to to. Zbog njene povijesti na našim krajevima, posebnosti i kvalitete. Prvenstveno smo to željeli zbog svoje djece.

Kakav je to posao? Od čega se sve sastoji?

Svaki posao u poljoprivredi je zatražen ako se želi kvalitetno raditi, a stočarstvo sa sobom nosi još dodatnu težinu zato što radimo sa živim bićima koja imaju svoje svakodnevne potrebe. Mi manguličari imamo osoban pristup svakoj svinji što zahtijeva puno vremena, rada i ljub