Momčilović: Umjetna inteligencija otvarat će sve više etičkih pitanja na koja nećemo znati odgovore. Možda bude i prekasno

Pišu: Željka Laslavić i Donatella Pauković

Kako Hrvatska stoji u globalnoj AI areni, koje se sve prilike otvaraju poduzetnicima i koje opasnosti sa sobom nose primjenu umjetne inteligencije, bile su okruglog stola Liderove konferencije. MREŽA, na kojem se razvila zanimljiva međugeneracijska rasprava. Prema riječima Martine Silovdirektorice Udruge CROAI, hrvatska AI scena trenutno je vrlo jaka, a Hrvatska je kao zemlja, s obzirom na broj stanovnika, u Europi jedna od vodećih zemalja i radi čuda.

– Analiza tržišta pokazala je da smo u 2020. imali preko 200 četa koje koriste umjetnu inteligenciju, a danas ih je 440, od kojih je preko 130 startupa. Povezani smo sa svim drugim udrugama za umjetnu inteligenciju u Europi i svi znaju za CROAI i njegov doprinos demistifikaciji AI-ja. Pokrećemo i europski AI Forum koji želi povezati zakonodavce i osnivače startupa na jednom mjestu – istaknuo je Silov, izdvojivši primjer dva jednoroga koja su iz Hrvatske, Rimac Automobili ja Infobip the Photomath kao potencijalni treći jednorog čija se vrijednost kao tvrtka kreće između 440 i 450 milijuna eura.

U raspravi hoće li umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka i ‘ukrasti’ mu radna mjesta, istaknula je svoje mišljenje da AI vidi kao pomoćni alat s kojim će čovječanstvo moći promijeniti način života i koji će se za nas brinuti. Ljudima će se otvoriti prostor da rade nešto sasvim drukčije nego do sada iu tome vide priliku za daljnji razvoj ljudskih potencijala.

Prema globalnim istraživanjima, u najavi je ukidanje 300 milijuna radnih mjestaodnosno njih četvrtinu u Europskoj uniji zamijenit će umjetna inteligencija.

Aco Momčilovićsuosnivač Instituta Global Ai Ethics smatra da je tema umjetne inteligencije toliko važna da se svi dionici prije moraju angažirati oko nje, pogotovo obrazovni sustav.

– Karte još nisu podijeljene, još uvijek se dijele. Ajmo dobro s njima odigrati pa ćemo kroz par godina vidjeti kako Hrvatska u razvoju AI-ja. Imamo ogroman potencijal no ništa se neće dogoditi samo od sebe. Od ovog trenutka moramo preuzeti aktivnu ulogu i educirati i ljude, tvrtke i širu javnost, uključiti i državu i neke njene odluke, zakonodavne okvire i strategije – istaknuo je Momčilović.

Stručnjaci se slažu da tehnički gledano, ChatGPT nije neko tehnički revolucionarno otkriće u razvoju umjetne inteligencije, on danas čini svega jedan posto mogućnosti onoga što ćemo u budućnosti koristiti no Momčilović smatra da ne treba zanemariti činjenicu da je tako mali pomak u tehnologiji izazvao veliki korak u percepciji ljudinjih stotine milijuna, o mogućnostima umjetne inteligencije.

– Važno je da se ljudi redovito educiraju u tom segmentu jer ako danas ne prate razvoj, uskoro će ih biti teško pratiti. U povijesti su tehnologije zamjenjivale ljude. AI će i uništiti i stvoriti neka radna mjesta. Komponenta koja je povijesno drukčija je što ne znamo hoće li se i kada se pojavi vremenska rupa u kojoj ste uništili radna mjesta, a nemate supstituciju. Onda se javlja društveni problem – istaknuo je Momčilović.

O društvenom utjecaju AI-ja govorio je Darko Tipurić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, naglasivši da u kontekstu zamjenjivosti čovjeka tehnologijom nitko još ne zna kako će ljudski rod živjeti, čime će se baviti hoće li mu to biti dostatno.

– Tko ne prati i nije u AI-ju, za nekoliko godina neće moći biti prisutan niti konkurentan bilo gdje u svijetu. Bit će izopćen iz normalnih tokova i to će dovesti do društvenog kolapsa. S umjetnom inteligencijom ne očekujte evoluciju. Doći će k sebi devolucija i revolucija – naglasio je Tipurić. Objasnio je i to da ljudski rod pod određenom propagandom mijenja stavove vrlo jednostavno, ali da će se upotreba AI djelovati u ideološkom smislu. Doći će, misli Tipurić, do društvenih aberacija i promijenjenih načina na koji promatramo istinu.

– Iako sam postmodernist, strah me da će svatko imati svoju istinu. Na distopijske opasnosti ne može se odgovoriti na nikakvu regulaciju – smatra Tipurić.

No ipak smatra da će AI imati pozitivan učinak na stvaranje novih poslovnih modela, novih usluga i nove generacije poduzetnika.

Kako je rekao Vedran Antoljaksavjetnik za digitalnu i poslovnu transformaciju iz tvrtke Best Advisory, među studentima je danas svega 20 posto onih koji koriste ChatGPT, dok ostali imaju stav da to nije dobro i ‘da će zamijeniti ljudske poslove’.

– Imamo priliku, u istoj smo areni kao Peking, New York ili bilo koji svjetski grad kojemu možemo konkurirati s istim resursima. Na nama je da odlučimo želimo li kroz svakodnevno učiti. Vjerujem da možemo imati još jednoroga u svijetu – rekao je Antoljak, spomenuvši podatak da jedan ChatGPT inženjer godišnje zarađuje 352 tisuće dolara.

U Hrvatskoj su, rekao je, poduzetnici sve svjesniji važnosti AI-ja, što se vidi o njihovoj potražnji za konzultantskim uslugama. Tvrtki u Hrvatskoj koje koriste AI alate je između 20 i 40 mjestodok Momčilovićev podatak na globalnom nivou kaže da je svega 10 posto tvrtki spremno umjetnu inteligenciju.

– Danas stvaramo upravo budućnost. Obrazovanje i zdravstvo će imati najviše investicija u idućih deset godina. Iskoristimo to. Tko će biti spreman i izgraditi sustav strateške agilnosti, taj će pobrati vrhnje – zaključuje Antoljak.

Momčilović je također istaknuo da će velike tehnološke tvrtke nastaviti s izbacivanjem AI proizvoda bez dovoljno testiranja, kako bi se uzeo što veći kolač na tržištu i da se etički kriteriji snižavaju iz ekonomskih razloga.

– S jedne strane stručnjaci koji žele usporiti rast umjetne inteligencije, kao druge je to neizvjesno jer se ne može svim akterima reći da stanje s razvojem dok se Europa ne dogovori oko regulativnog okvira . Tako da će se u budućnosti otvoriti sva više etičkih pitanja, na koja danas ne računamo i na koja možda dugo nećemo znati odgovore. Možda i bude prekrasno – istaknuo je Momčilović.

Silov razumije strah, ali smatra da regulacija ne može biti opravdanje.

– Moramo biti puno otvoreniji i omogućiti razvoj startupima u sigurnim okolnostima i testiraju svoje proizvode na globalnom tržištu – rekla je.

Svi su se sugovornici složili da trenutno nema znanstvenika koji mogu sigurno dati predviđanja utjecaja umjetnosti na ljudsku inteligenciju. Slažu se da idemo u nepoznatom smjeru, ne znajući kako će se tehnologija brzo razvijati niti kakve će biti društvene posljedice. Ono sa čime se svi slažu je da, tko na vrijeme ne skoči u vlak, imaće veliki problem, ne samo s konkurentnošću već i samim opstankom.

Nakon panel-rasprave, pozornicu Liderovog foruma zauzeli su Tomislav Hernaus ja Matija Marić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predstavili su svoja istraživanja o kreativnosti i inovativnosti na radnom mjestu. O tome su napisali i istoimenu knjigu, a jedna od prvih spoznaja jest da od svih dioničkih društava – vlada, akademske zajednice, poduzetnika, studenata – najviše inovativnosti u tvrtki dovode upravo – zaposlenici. Upravo zato, istaknuli su Hernaut i Marić, izrazito je važno da su zaposlenici motivirani, s naglaskom na intrinzičnu motivaciju koja potiče kreativnost.

Na pitanje što je važnije, kreativan menadžer ili inovativan zaposlenikMarić je odgovorio da je win-win situacija ako tvrtka ima oboje, ali nije uvijek dobro da su svi u organizaciji kreativni i inovativni.

– Trebate imati i analitičare, jer heterogenost čini najbolji miks. Nijedan menadžer ne mora imati razumijevanja i dati zaposlenicima prostora da razvijaju svoje ideje. Dizajn posla nešto je što svatko može učiniti besplatno. Ne postoji problem materijalnog nagrađivanja, nego nematerijalnog nagrađivanja, kako napraviti posao zanimljivijim, da bi zaposlenik bio zadovoljniji, kreativniji, inovativniji, produktivniji – zaključio je Marić.