Građani Srbije oprezniji su pri zaduživanju zbog svih skupljih nekretnina

Potražnja građana za kreditima smanjena je u prvom kvartalu ove godine zbog rasta cijena nekretnina, pokazuju bankari u Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka koju objavljuje Narodna banka Srbije (NBS). Zbog nepovoljne situacije na tržištu nekretnina, kao i sve manje kupnje trajnih dobara široke potrošnje, smanjena je potražnja za bankovnim kreditima, barem u prva tri mjeseca 2023. godine.

Oštriji uvjeti
Banke očekuju povoljniju situaciju u drugom kvartalu, piše Nova ekonomija. “U prvom kvartalu ove godine banke su nastavile pooštravati uvjete za stanovništvo, ali u manjoj mjeri nego u četvrtom kvartalu 2022. godine. “Pooštravanje se odnosilo na dinarske kredite u nešto većoj mjeri nego na kredite s valutnom klauzulom”, navodi se u izvješću Narodne banke Srbije.

Pooštravanje uvjeta kreditiranja stanovništva očekuje se i tijekom drugog kvartala 2023. godine, navodi se u istraživanju. Pooštreni uvjeti kreditiranja odnosili su se i na dinarske gotovinske kredite (uključujući kredite za refinanciranje) te stambene i potrošačke kredite s valutnom klauzulom.

Banke su ocijenile da su pooštravanju uvjeta kreditiranja građana, ali i gospodarstva najviše pridonijeli povećani troškovi kreditnih izvora i rast cijena nekretnina, popraćeni neizvjesnošću oko gospodarske situacije.

Narodna banka Srbije (NBS) je u prosincu predvidjela mogućnost da građani koji imaju problem s otplatom kredita mogu od banaka tražiti reprogram koji uključuje produljenje roka otplate kredita.

Veroljub Dugalić, pak, kaže da “što se dulje otplaćuje neka obveza, bankovni kredit, to je veći udio kamata u tom dugu”. “Morate samo izračunati ukupni iznos koji biste platili da niste iskoristili produljenje razdoblja početka.” Ili, ako se na to odlučite, koliko ćete više platiti nego što biste platili bez produljenja roka otplate”, objasnio je Dugalić.

Prema njegovim riječima, mogućnost koju NBS u ovom trenutku predviđa može predstavljati “malo olakšanje”. Postoje kategorije građana kojima svaka olakšica trenutno pomaže da preživi, ​​jer njihova mjesečna rata, na primjer, neće biti 15.700, već 11.300 dinara.

“To je ono što im znači u ovom trenutku.” Ali za pet, odnosno za tri godine, koliko se rok obveze produžuje, na kraju platite više nego što biste platili bez produljenja roka otplate.”

Jasno je da građani i dalje imaju povećanu potrebu za gotovinom zbog inflatornih pritisaka, koji bi, doduše, trebali popustiti do kraja godine.

Inflatorni pritisci
Međugodišnja inflacija u Srbiji u travnju je iznosila 15,1