Željko Gojo i Miodrag Kulaš, HSTec: Dobro prodali uspješnu tvrtku i posvetili se razvoju dviju novih

Zadarsku tvrtku HSTec, poznatu po rješenjima za industriju alatnih strojeva, četvoricu vlasnika prodala je velika njemačkoj grupi Chiron. Ali time nisu završili s poduzetništvom – u novoj tvrtki, HSTec Glass Systemsu, okrenuli su se staklarskoj industriji i daljnjem razvoju Kontakta, poduzeća koja se bave automatizacijom poslovnih procesa te izradom strojeva u proizvodnji željeza i papira

Katkad se poklopi niz slučajnosti da bi se dogodio neki susret, a upravo to prethodilo je razgovoru sa zadarskim poduzetnicima Željkom Gojom ja Miodrag Kulas, dvojicom od četvorice suvlasnika inovativnih tvrtki HSTec staklarski sustavi (HSTec Glass Systems) i Kontakt. Iako je susret bio gotovo slučajan, to se ne može reći za njihov poslovni put koji je počeo uspjeti prije više od 25 godina spojivši Goju i Kulaša s Mladenom Šarlijom ja Franom Marasovićem koji su udružili svoje intelektualne i financijske snage na izgradnji tvrtke i brenda HSTec, poznatog po sveobuhvatnim rješenjima za industriju alatnih strojeva, danas u vlasništvu Chiron grupe. Iako su HSTec gradili godinama, ponuda respektabilnog Chirona, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade za najboljeg poslodavca u Njemačkoj, privukla ih je, između ostalog, zbog vizije razvoja prema kojoj bi se u sljedećih nekoliko godina broj zaposlenih u HSTecu, kojih je trenutno 110, trebao udvostručiti.

Poduzetnička priča zadarskog četverca nije stala prodajom HSTeca – danas renomiranog proizvođača visokobrzinskih motornih vretena specijaliziranog za industrijsku automatizaciju i robotiku, četiri puta nagrađivanoga Zlatnim ključem i Zlatnom kunom – nego se nastavlja upravo u dvjema relativno novim tvrtkama, HSTec staklarskim sustavima i Kontaktu. Obje su osnovane pod HSTecovim okriljem iu njima sva četvorica poduzetnika imaju po 25 posto udjela. HSTec staklarski sustavi, iako osnovani prije pet godina, financijski su aktivirani prošle godine u kolovozu, nakon što je njemački kupac preuzeo HSTec, a do kraja 2022. ostvarili su prihod od oko pola milijuna eura. Šarlija i Marasović ostali su u prijelaznom trogodišnjem razdoblju u HSTecu, Kulaš je direktor dviju zajedničkih novih tvrtki, a Goja je u dvjema zajedničkim tvrtkama angažiran kao prokurist.

Inženjeri ulaze u posao

Poduzetnički put četvorice inženjera, od kojih su Šarlija i Goja inženjeri strojarstva, a Kulaš i Marasović inženjeri elektrotehnike, pokazuje da se znanje stečeno na studiju i prikupljeno tijekom godina iskustva rada u struci itekako može pretvoriti u uspješan posao. Profesionalnu karijeru svatko je počeo na svoj način: Goja je nakon diplome na zagrebačkom Strojarskom fakultetu dvanaest godina radio u Zagrebu i predavao na dva fakulteta, a zatim se vratio u Zadar i zaposlio u SAS-u, glasovitoj tvrtki koja je tada bila jedna od najuspješnijih. na ovim prostorima i velik dio proizvodnje plasirala u izvoz. Kulaš je bio SAS-ov stipendist, ondje se i upoznao s Gojom i priključio HSTecu koji su Goja, Marasović i Šarlija zajedno s njemačkom partnerskom tvrtkom Indramat osnovali 1997. U početku su u tvrtki bila samo trojica zaposlenih, no s godinama je broj projekata i zaposlenih rastao. Od osnutka do prodaje HSTec prošao je sve ono što poduzetništvo sa sobom nosi, uključujući i nekoliko promjena vlasničke strukture.

– Od stranog partnerstva imali smo koristi, osvajali smo tržište, uz nove proizvode razvijali smo i kontaktirali na njemačkom tržištu. Taj je poslovni odnos trajao do 2009., kad je njemački parter zbog svjetske ekonomske krize otišao u stečaj. Tada smo otkupili sve dionice HSTeca, koji je u to vrijeme imao pedesetak zaposlenih i radio je na programu visokobrzinskih motora, glavnog motora CNC stroja, a od tog proizvoda napravio je svjetski poznati brend – prisjeća se Goja.

Kao i Gojin, ni poslovni put Miodraga Kulaša nije bio tipično poduzetnički jer je nakon kraćeg rada u SAS-u deset godina proveo u inozemstvu radeći za talijansku tvrtku koja se bavila izradom softvera za željezare i nadzirala njihovo puštanje u pogon. Bilo je tu puno terena koji su trajali nekoliko mjeseci, prisjeća se Kulaš, ‘kao da je pomorac’, kaže u šali, ali zahvaljujući tom poslu obišao je mnoge zemlje, no vratio se u Zadar i povezao s HSTecom. Usporedno s vremenom, 2009. sva se četvorica vlasnički okuplja oko tvrtke Kontakt, koja se bavila i danas bavi automatizacijom poslovnih procesa, izradom strojeva i linija u proizvodnji željeza i papira, a glavna intencija i fokus u svim tvrtkama uvijek je bio razvoj.

– Kreirali smo posebna rješenja i posebne aplikacije za strojeve, au HSTecu je razvijeno više od pet stotina proizvoda, a princip koji se dalje primjenjuje u svom radu u literaturi se naziva ‘otvorena inovacija’. Otkrivamo koje bi rješenje bilo najbolje za kupca i na temelju tog rješenja razvijamo poboljšanje. S razvojem industrije 4.0 i inovacijama umjetne inteligencije bilo je potrebno dodati razne softverske aplikacije, senzore i memorije pa su se proizvodi sve više razvijali – objašnjava Goja.

Zašto sada staklo?

Kupci njihovih proizvoda nekada su bili proizvođači alatnih strojeva, mahom proizvođači dijelova za autoindustriju, a danas je u HSTec Glass Systemsu fokus na proizvođačima dijelova za industriju stakla.

Na pitanje kako to da su se u novoj tvrtki fokusirali upravo na staklarsku industriju, Goja i Kulaš odgovaraju da su na ideju došli u vrijeme kada je industrija automobila zapala u krizu, shvativši da treba razvijati i drugi smjer poslovanja. Osim toga, staklarska je industrija u skladu sa zelenom tranzicijom, koja je prepoznata kao razvojni potencijal. Moji sugovornici objašnjavaju da je u toj grani velika potreba za automatizacijom, specijalnim strojevima i rješenjima, to je trend koji svakako ima budućnost jer su staklarski sustavi mnogo stabilniji od onih automobilskih industrija. Osim toga, tu nema puno konkurencije, ali zahtijevaju se posvećenost i specijalizacija.

– Postoje dva potencijalna korisnika proizvoda HSTec staklarskih sustava. S jedne su strane to staklane, kao druge alatnice koje izrađuju alate za proizvođače stakla. I tu smo nam u fokusu automatizacija poslovnih procesa i posluživanje strojeva robotskim sustavima. Razvijamo 3D vizijske sustave jer upravo u staklarskoj i metaloprerađivačkoj industriji postoji velika potreba za automatizacijom. Zasad smo razvili pedesetak proizvoda za staklare. Fokus su i dalje staklarska i metaloprerađivačka industrija, u njima smo već prepoznati kao brend – kaže Kulaš i dodaje da upravo na temelju proizvoda koji su se nekad razvili danas razvijaju nove i gradove novi brend.

Sinergija dvije tvrtke

Plan im je poslovno, iako ne i pravno, ujediniti Kontakt i HSTec staklarske sustave te u sljedećih pet godina povećati broj zaposlenih sa sadašnjih dvadeset na pedesetak.

– Kontakt tijesno surađuje sa Chironom i HSTec staklenim sustavima, on je tvrtka elektroinženjera. Na tržištu postoji potreba za projektima koje planiramo realizirati u obje tvrtke, a do kraja godine planiramo ostvariti prihod veći od dva milijuna eura samo u HSTec staklarskim sustavima. Kontakt je lani realizirao oko 1,3 milijuna eura prihoda, a to je plan i za ovu godinu. Sinergija nam je važna jer se u Kontaktu osmišljavaju razvojni poslovi povezani s automatizacijom, umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, a HSTec staklarski sustavi bave se strojarskim dijelom p