Što Hrvatska može naučiti od uspješne Poljske

kada kažemo ‘Poljska‘ne razmišljamo toliko o njezinom gospodarskom uspjehu, više nas zanima film radikalnih vjerskih koncepata, zabrana pobačaja, izborna pobjeda populističkih opcija, žestoka kritika svakog pokušaja odvajanja EU od SAD-a, kakvu zagovara npr. francuski predsjednik Emmanuel Macron. Poljacima se to nimalo ne sviđa, vjerojatno (i) zato što su temeljno okrenuti Europi, prije svega Njemačkoj (u članice EU odlazi 74 posto poljskoga izvoza, od toga 29 posto u Njemačku; kada je riječ o uvozu, 67 posto se uvozi iz država članica, od toga 27 posto iz Njemačke; u Kinu se izvozi zanemarivo, a uvozi svega oko 10 posto ).

Uz to, u Poljskoj trenutno posluje 9600 njemačkih tvrtki. Doduše, postavlja se škakljivo pitanje o posljedicama njemačke recesije na jednoj europskoj zemlji koja nije stradala u posljednjoj financijskoj krizi. Zato što je primjenjivala bitno suprotne mjere ekonomske politike od onih koje je tada vodila ne samo EU nego i ostatak svijeta – umjesto restriktivne fiskalne politike Poljska je vodila ekspanzivnu. Ne, ova kriza je drugačija i od prvog dana pandemije na stolu je ekspanzivna fiskalna politika. Unatoč tome, u Poljskoj još nema usporavanja. Pa, koliko god politička i vjerska desnica boli oči, moramo priznati da je Poljska gospodarska zvijezda Unije. Učinio sam nešto drugačije. Što je to?

Za razliku od Hrvatske reforme joj nisu teško pale (doduše, nisu legle odmah 1990.), vjerojatno i zato što je poduzetnički duh ostao vrlo živ, komunističke vlasti nikada nisu uspjele ostvariti (potpunu) kontrolu nad malim trgovcima, obrtnicima i poljoprivrednicima. A upravo je poljoprivreda ono što je Poljskoj omogućilo mjesto koje danas drži. Naime, Poljska je dočekala kraj socijalizma s oko 80 posto poljoprivrede u privatnim rukama. Pa, iako se nikada nije mogla mjeriti s produktivnošću danske ili francuske poljoprivrede, rano pristupanje EU tržištu omogućilo joj je ne samo opstanak nego i proboj. Danas je Poljska najveći europski proizvođač mnogih kultura.

Ne, razlog zašto Poljska grabi prvo mjesto leži u političkim odlukama usmjerenima na to da bude prva. Iako ni najnovija kriza nije pogodila ove godine poljski premijer Mateusz Morawiecki najavio svojevrsnu ekonomsko-političku agendu temeljenu na namjeri Unije da obnovi prekinute opskrbne lance.

– Poljska ima priliku profitirati od toga, jer smo otvoreni za investitore. To je velika stvar – poručio je, ne bez temelja.

Naime, Poljska je 2022. zabilježila još jedan rekord s oko 3,7 milijardi eura inozemnih investicija. Ono što svakako čini razliku jest veličina poljskog tržišta od 38 milijuna stanovnika što je nesumnjiv ključ privlačenja investitora. Veličina gospodarstva donosi još jednu prednost – takva je država manje ovisna o vanjskim okolnostima.

Mnogi analitičari kao glavno gorivo rastaju EU fondovi. Na tome je tragu i Natalia ZielinskaPoljakinja s hrvatskom adresom i stručnjak za EU fondovekoji kaže da nema sumnje da je uspješno korištenje EU fondova značajno pridonijelo trenutnom položaju Poljske.

– EU fondovi odigrali su veliku ulogu, za razliku od Hrvatske gdje su alokacije za poduzetnike znanstveno manje u odnosu na javne projekte. Ne, nije stvar u iznosu isplaćenih bespovratnih sredstava nego u kvaliteti samoga procesa programiranja, kasnije i realiziranih projekata. Poljska ima specifičan model, osim glavnih, nacionalnih operativnih programa (kao što su OP konkurentnost i kohezija i OP učinkoviti ljudski potencijal u Hrvatskoj) ona ima i regionalne programe i to za svaku od županija. Ti su regionalni programi prilagođeni stvarnim gospodarskim i društvenim izazovima na lokalnoj razini. U posljednjem VFO 2014-2020, oko 60 posto fondova raspodijeljeno je na središnje, a 40 posto na 16 regionalnih programa. Zahvaljujući pametnoj raspodjeli sredstava Poljska nema jednu vodeću, dominantnu industriju ili sektor