Čarobna namirnica je kupus. U 100 grama sadrži samo 26 kalorija, tri puta manje nego u tvrdo kuhanom jajetu, a gotovo šest puta manje nego u kuhanim repovima kozica. Ima i puno vitamina B, C i E, beta-karotena, kalcija, folne kiseline, kalija te sinigrinoma koji djeluje preventivno i pomaže pri zacjeljivanju. Kod nas postoji pet autohtonih sorti kupusa, ogulinski, cerski, čepinski, brgutski i varaždinski. Ogulinski ima zaštićenu oznaku izvornosti na razini Europske unije, a u postupku je i zaštita varaždinskoga kupusa.

Ljeti je neizostavna osvježavajuća salata od svježega kupusa čiji se ukus može oplemeniti rajčicom ili krastavcima. Vrlo je ukusan nadjev savijačama, popularnoj piti zeljanici, izvrstan prilog mesnim jelima su krpice s pirjanim kupusom, a može biti i dobar nadjev u musaki, pa i slanim palačinkama.

Vrlo je zdrav i rasol kiseloga kupusa. Kome nije ukusan, pa ga ne želi piti, sličan zdravstveni efekt postići će radeći kiseli kupus na salatu s bučinim uljem. Osim toga, može se kuhati, pržiti, peći, pirjati, kombinirati sa žitaricama i mahunarkama, primjerice, ječmom ili grahom, te mljevenim mesom u popularnoj sarmi. Zimi je i odličan prilog jelima od sušenog mesa.

Kupus je izvorno europska biljka. Popularan je postao u rimsko doba kad ga je Katon nazvao “pravom muškom hranom za Rimljanina za razliku od hrane mekušaca Grka”. Bila je to svojevrsna propaganda kupusa kao neizostavne namirnice za prehranu vojnika koji su osvajali svijet. Poslije je James Cook kiselim kupusom spriječio skorbut među mornarima, a to može zahvaliti Slavenima, koji su ga počeli kiseliti nakon što su za velike seobe naroda došli u Europu.