Četiri stvari koje konzumirate, a mogu vas učiniti depresivnima

Depresija je iznimno čest i složen mentalni poremećaj s mnogo mogućih uzroka — genetskih, bioloških, ekoloških, bihevioralnih i psiholoških — ali jedan od mogućih okidača može biti nešto benigno naizgled poput onoga što jedete. Znanstvena istraživanja povezuju određene namirnice s povećanim rizikom od depresije, piše Bestlifeonline.

“Nije velika spoznaja da je zdrava prehrana povezana s dobrim zdravljem, ali rijetko raspravljamo o važnosti zdrave prehrane za razvoj mozga, nedvojbeno najvažnijeg organa u tijelu”, kaže psihijatrica Uma Naidoo, dr. med., koja je osnovala prvu nutricionističku organizaciju. psihijatrijska služba u Sjedinjenim Državama u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu. “Hrana koju konzumiramo ima veliki utjecaj na naše mentalno zdravlje i kognitivnu funkciju, zbog veze između naših crijeva i našeg mozga. Ti su organi blisko povezani i prije nego što smo rođeni; razvijaju se iz istih stanica u embriju. .”

“Povezani preko živca vagusa, koji povezuje živčane završetke u našim crijevima sa živcima u mozgu, naš probavni sustav i um doslovno razgovaraju jedni s drugima. “Više od 90 posto receptora za neurotransmiter serotonin, koji je odgovoran za raspoloženje, nalazi se u crijevima, naglašavajući koliko je moćna ova veza između hrane i raspoloženja”, kaže Naidoo.

Obrasci prehrane s visokim udjelom zdrave hrane povezani su s pozitivnim mentalnim zdravljem, kaže ona, dok je prehrana s visokim udjelom prerađene, slatke hrane povezane sa simptomima lošeg mentalnog zdravlja, poput depresije i anksioznosti. Dakle, učinite uslugu svom mentalnom zdravlju i držite se podalje od sljedećih namirnica koje će vam vjerojatno otupjeti raspoloženje—i čak vas mogu učiniti depresivnima.

1. Pića zaslađena šećerom

Razmislite o tome kako vaše raspoloženje može stradati ako stavite 12 žličica šećera u usta i progutate. Toliko dobivate u tipičnoj limenci soka. “Konzumacija rafiniranih šećera koji se nalaze u gaziranim pićima izaziva skokove šećera u krvi koji mogu dovesti do značajnih promjena raspoloženja i umora”, kaže Naidoo. I opservacijske studije ukazuju na povezanost između pijenja zaslađenih pića i poremećaja raspoloženja.

Jedna analiza studija koje su uključile više od 37.000 slučajeva depresije u časopisu Journal of Affective Disorders otkrila je da u usporedbi s ljudima koji nisu pili sok, oni koji su pili ekvivalent od tri limenke kole dnevno mogu imati 25 posto veći rizik od razvoja depresije.

2. Slanina, mesne delicije i hrenovke

“Hrana s malo hranjivih tvari, visoko prerađena, uključujući suhomesnate proizvode, često je bogata nitratima i kemijskim dodacima koji stvaraju upale u našem tijelu i mozgu, a upala u mozgu često je krivac simptoma lošeg mentalnog zdravlja, poput tjeskobe”, kaže Naidoo.

U jednom eksperimentu, istraživači Johns Hopkins Medicine stavili su štakore na dijetu s dodanim nitratima i otkrili da su glodavci pokazali hiperaktivnost sličnu načinu nakon samo nekoliko tjedana na prehrani s dodacima. Druge studije ukazuju na moguću vezu između nitrata i načina kod ljudi. Iako ne sugerira uzrok i posljedicu, studija tih istih znanstvenika s Johnsa Hopkinsa uočila je da su ljudi koji su bili hospitalizirani zbog epizode manje imali više od tri puta veći izgled da će jesti suhomesnato meso s nitratima nego ljudi bez povijesti ozbiljnih psihijatrijskih poremećaja.

3. Rafinirane žitarice

“Potičem pacijente da ograniče hranu s visokim glikemijskim indeksom, poput bijelog kruha i bijele riže”, kaže Naidoo. Rafiniranim žitaricama poput ovih uklonjena su vlakna i velik dio hranjivih tvari.

“Ova hrana potiče upale i negativno utječe na zdravlje crijevnog mikrobioma, što otežava učinkovitu komunikaciju između crijeva i mozga. A mentalno zdravlje trpi”, objašnjava ona.

Nasuprot tome, konzumacija cjelovitih žitarica bogatih vlaknima poboljšava kontrolu šećera u krvi i može pomoći u prevenciji dijabetesa tipa 2. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, ljudi s dijabetesom imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će patiti od depresije nego ljudi bez dijabetesa. Istraživanja sugeriraju da cjelovite žitarice poput zobi, smeđe riže, 100-postotne cjelovite pšenice i bulgura mogu pomoći u ravnotežnom razinom osjećaja sreće i neurotransmitera koji stabiliziraju raspoloženje, kao što su tirozin i serotonin.

4. Brza hrana

Malo je vjerojatno da ćete s vremena na vrijeme uživati ​​u hamburgeru i prženim krumpirićima utonuti u kliničku depresiju, ali stvaranje navike jedenja brže hrane može. Pržena hrana i obroci brže hrane često su bogati solju, zasićenim mastima, rafiniranim šećerima, pa čak i transmasnoćama, što može pogoršati anksioznost i depresiju. Studija, objavljena u časopisu Public Health Nutrition, otkrila je da ljudi koji redovito jedu brzu hranu poput hamburgera, kobasica i pizza imaju 51 posto veću vjerojatnost da će razviti depresiju kod ljudi koji rijetko ili nikad ne jedu brzu hranu.

“Svakodnevna prehrana brzom hranom u osnovi potiče razvoj loših crijevnih bakterija, a to izaziva upalu. Ako ciljate na smanjenje ovih upala prehrane, tada ona postaje sredstvo za poboljšanje simptoma depresije i anksioznosti, kao i za prevenciju neurodegenerativnih bolesti (poput demencije i Alzheimerove bolesti) i pruža opipljive načine za pojedince da preuzmu vlast nad svojim mentalnim zdravljem”, kaže Naidoo.

Koji je jedan od najboljih načina da se spriječi upala i podrži zdravlje crijeva i mozga?

“Pridržavajte se mediteranske prehrane bogatom povrćem, voćem, maslinovim uljem, ribom i cjelovitim žitaricama, što je povezano sa smanjenjem rizika od razvoja depresije”, predlaže Naidoo.