Hrvatski mirovinski sustav ima ocjenu 3,7 – što pokazuje snažnu potrebu za dodatnim reformama.
Allianz je objavio drugo izdanje svog Izvješća o globalnim mirovinama u kojem je analizirano 75 mirovinskih sustava diljem svijeta služeći se vlastitim Allianzovim indeksom mirovina (API). Indeks se sastoji od tri stupnja: Analiza osnovnih demografskih i fiskalnih uvjeta kao i određivanje održivosti (primjerice, razdoblja financiranja i doprinosa) te prikladnosti (primjerice, stupnja difuzije i razine mirovina) mirovinskog sustava. Razmatra se ukupno 40 parametara, s vrijednostima od 1 (vrlo dobro) do 7 (jako loše). U ponderiranom broju svih parametara ocjena dotičnog sustava stapa se u ukupnu ocjenu.
Nastavlja se ubrzani trend starenja društva
Pandemija COVID-19 dovela je do smanjenja očekivanog životnog vijeka u mnogim zemljama; u nekima je zabilježen (blagi) baby boom. Ne, to je samo kratkotrajni prekid ubrzanog trenda starenja društva, vidljivog u globalnom omjeru ovisnosti o starijoj dobi1: očekuje se da će porasti s današnjih 15,1% na 26,3% do 2050. godine; u 2019. predviđalo se povećanje na “samo” 25,3%.
„Najnoviji podaci iz Kine, Koreje ili Italije, primjerice, potiču na ubrzanje demografskih promjena“, izjavila je Michaela Grimm, suautorica izvješća. „Konkretno, natalitet se razvija čak i gore nego što se pretpostavljalo unatoč svim naporima obiteljske politike. No nema koristi od jadikovanja, moramo se suočiti s činjenicama: međugeneracijski ugovor postao je osjetljiv. Posebno su mlađe generacije Y i Z pozvane da same osiguraju (još) veću skrb za starost. Nažalost, činjenica je da oni moraju raditi dulje, ali i štedjeti više i na usmjereniji način.“
U mnogim zemljama reforme su neophodne
Neponderiran ukupni rezultat za sve mirovinske studije uključene u izvješće iznosi 3,6, što je zadovoljavajući rezultat. U usporedbi s posljednjim izvješćem Allianze iz 2020. godine, to je tek malo poboljšanje jer se nakon pandemije, rata i energetske krize fiskalni prostor većine zemalja dodatno suzio. Potreba za mirovinskim reformama nije sporna, ali snažnu retoriku rijetko kada prati snažno djelovanje. Samo je par zemalja, poput Francuske ili Kine, uspjelo znatno poboljšati svoj rezultat reformama. Francuska je primjer političke dvojbe takvih reformi jer one okreću uobičajenu političku ekonomiju naglavačke: Umjesto da danas dijele povlastice u zamjenu za kasnije namete, oni zahtijevaju namete danas kako bi izbjegli kasnije rezove. Nekoliko mirovinskih sustava koji danas dobro funkcioniraju – osobito Danska, Nizozemska i Švedska, s ukupnom ocjenom znatno ispod 3 (vidi tablicu) – dijele jednu zajedničku stavku: odredili su smjer održivosti vrlo rano, na vrijeme kad je demografska nestabilnost postala očigledna. Oni stoga mogu poslužiti kao model za mnoge zemlje u razvoju, koje i dalje imaju priliku stabilizirati svoje mirovinske sustave. U mnogim drugim zemljama, međutim, teško da će biti moguće bez radikalnih reformi.
Novo promišljanje rada i obrazovanja
Uz tehničke detalje, kao što su razine doprinosa i razdoblja, postoji ključna prilagodba za održive i primjerene mirovinske sustave, a to je društvena vrijednost rada. „Automatizacija, digitalizacija i umjetna inteligencija omogućuju univerzalnu dostupnost obrazovanja, vrijeme i nove koncepte rada. Razrješenje krute dihotomije između zaposlenja i mirovine trenutno postoji samo za nekolicinu privilegiranih. Mirovinski sustav budućnosti počinje ponovnim promišljanjem obrazovanja svijeta i rada za sve“, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu.
Hrvatski mirovinski sustav zahtijeva reforme
S ukupnom ocjenom 3,7 hrvatski mirovinski sustav nalazi se u donjoj polovici. Slaba je utjeha da većina drugih zemalja u regiji ima vrlo slične rezultate; samo su baltičke države i Bugarska nešto bolje. Demografska prognoza sustava je i dalje pesimistična: omjer ovisnosti u starijoj dobi trebao bi porasti na 54,5 % do 2050. godine, što je jedan od najviših omjera u regiji.
Zbog toga su potrebne daljnje reforme. Za održivi mirovinski sustav potrebno je uzeti u obzir više stope doprinosa, ali i potencijalno produljenje radnog vijeka osiguranika. S obzirom na snažan drugi stup, mjere bi mogle biti usmjerene na treći stupanj (privatna štednja) i bolje mogućnosti zapošljavanja starijih zaposlenika.
Najbolji mirovinski sustavi u svijetu imaju rezultat manji od 3
|
Država |
Ukupan rezultat |
Osnovni uvjeti (rezultat) |
Održivost (rezultat) |
Prikladnost (rezultat) |
|
danski |
2,2 |
3,0 |
2,5 |
1,4 |
|
Nizozemska |
2,6 |
2,9 |
3,4 |
1,7 |
|
Švedska |
2,6 |
3,1 |
2,9 |
2,1 |
|
Novi Zeland |
2,8 |
3,1 |
3,4 |
2,1 |
|
TUŽNO |
2,9 |
3,5 |
2,8 |
2,6 |
|
Tajvan |
2,9 |
4,0 |
2,8 |
2,4 |
|
Izrael |
2,9 |
2,8 |
3,5 |
2,5 |
|
Belgija |
3,0 |
3,9 |
3,0 |
2,4 |
|
Hrvatska |
3,7 |
4,5 |
3,5 |
3,5 |
Izvješće možete pronaći na crta
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
