Možemo li predvidjeti budućnost?

Živimo u vrijeme velikih kriza i pred nama se otvara niz neželjenih scenarija, zajednički je stav istraživača iz cijelog svijeta koji su se okupili u Ženevi na prvom u nizu skupova posvećenih “Predviđanju budućnosti mira i rata”. Njihov je cilj na vrijeme uočiti i upozoriti na moguće buduće krize, ali i pronaći rješenja kako bi se one izbjegle.

Prva radionica u Ženevi

Projekt podupiru Ženevske zaklade za predviđanje znanosti i diplomacije (GESDA), Ženevski centar za sigurnosnu politiku (GCSP) i Škola za međunarodne i javne poslove Sveučilišta Columbia (ČIPS).

Prva radionica, održana iza zatvorenih vrata, bila je usmjerena uglavnom na prepoznavanje načina na koji bi se takva vrsta predviđanja mogla dogoditi, objasnila je Sirkka Heinonen, profesorica studija budućnosti na finskom Sveučilištu Turku. Sljedeće radionice održat će se u New Yorku i Ženevi i bit će posvećene specifičnim područjima čiji bi razvoj mogao dramatično promijeniti tijek ljudske povijesti.

Predviđanje događaja

Ovaj think tank želi stvoriti sustav za predviđanje događaja godinama, pa čak i desetljećima unaprijed, a zatim savjetovati donositelje odluka kako donijeti odluke s boljim dugoročnim ishodima.

“Iako se čini logičnim, ovaj projekt uopće nije pokrenut ratom u Ukrajini; radi se o nečem daleko strukturalnijem”, objašnjava bivši podtajnik UN-a za očuvanje mira. Jean-Marie Guéhenno, trenutno šef SIPA-inog programa za rješavanje sukoba u Kentu. “Važno je usmjeriti pozornost na stvari o kojima građani još ne razmišljaju.”

Ogromni izazov

U vrijeme brzih i radikalnih promjena koje su često složene i međusobno povezane, predviđanje razvoja mjesecima, a kamoli godinama unaprijed, ogroman je izazov. Stručnjaci također ukazuju na sve veću koncentraciju moći među tvrtkama koje upravljaju našim podacima i odluke koje bi se mogle poduzeti kako bi se to područje bolje reguliralo.

Sudionici skupa upozorili su i na bezbroj mogućnosti i rizika povezanih s brzim razvojem korisničkog sučelja, uključujući pojavu robota ubojica i osjećajne umjetne inteligencije. Budemo li predugo čekali na propise koji će regulirati područje umjetne inteligencije, uskoro će “biti prekasno”.

“ChatGPT je mali krumpir”

Švicarski veleposlanik za znanstvenu diplomaciju Alexandre Fasel dotaknuo se ChatGPT-a i poziva na moratorij dok se ne razmatraju njegove implikacije. Takvi pozivi su “živi dokaz da nam treba instrument za predviđanje”, rekao je upozoravajući da je “ChatGPT mali krumpir u usporedbi s onim što dolazi”. Tema je zapravo bezbroj, a kvanta revolucija i napredna umjetna inteligencija samo su neke od njih.

Što nas sve čeka

U sljedećim godinama, kažu znanstvenici okupljeni oko ove inicijative, čeka nas ubrzani razvoj računalstva inspiriranog mozga, neuromorfnog sustava i neuromorfnog benchmarkingabiološkog računalstva, programabilne biosinteze, proširene stvarnosti, kolektivne inteligencije i kolektivne spoznaje, primjene genetskog inženjeringa na ljudima, sintetskih organizama, hibridnih organoida, eko-regeneracije i geoinženjeringa, kao i sučelja mozak-stroj, računalne diplomacije i prediktivnog održavanja mira.

Promišljanje budućnosti

Da smo prije dva desetljeća ozbiljno promišljali o tehnologiji io tome što bi nam ona mogla donijeti u budućnosti, složili su se sudionici skupa, “možda ne bismo bili toliko iznenađeni današnjim utjecajem Facebooka, jer bi politički čelnici mogli vidjeti njegov razorni potencijal”.

A kako bismo razumjeli kakav bi razvoj mogao biti pred nama, ključno je identificirati promjenjive strukture moći, smatra Fasel. Velike podatkovne tvrtke poput Microsofta, Googlea i Amazona stekle su veću moć od mnogih država. Ključno je pitanje tko će, kako i pod čijom kontrolom držati te novi centar moći i upravljati prikupljenim podacima.