Zakon o šumama: Ni jedno stablo ne smije pasti zbog nečijeg sladoleda

Europski parlament u travnju je izglasao propis protiv odšumljavanja – Uredbu o stavljanju na raspolaganje na tržište Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe EU-a br. 995/2010, koja je stupila na snagu 29. lipnja.

Ona obvezuje tvrtke da, u sklopu borbe protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, u svoje proizvode koji se prodaju u EU-u ne ugrađuju sirovine koje su prouzročile deforestaciju (smanjeni udjel šumskog pokrova, najčešće zbog požara ili sječe) i degradaciju šuma (smanjenje ili gubitak biološke ili ekonomske produktivnosti i složenosti šumskih ekosustava, što rezultira smanjenom ukupnom opskrbom dobrobiti od šuma, kao što je drvo ili bioraznolikost). Goveda, kakao, kava, palmino ulje, soja, drvo, guma, drveni ugljen i proizvodi od tiskanog papira obuhvaćeni su novim pravilima.

Dubinsko snimanje

Pritom ipak valja reći da će se članci od 3. do 13., od 16. do 24. te 26., 31. i 32. primjenjivati od 30. prosinca 2024. Na to kompanije trebaju svratiti pozornost jer, primjerice, u članku 3. navodi se da se relevantna roba i proizvodi smiju staviti na tržište ili staviti na raspolaganje na tržištu ili izvesti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: (a) nisu povezani s deforestacijom; (b) proizvedeni su u skladu s relevantnim zakonodavstvom zemlje proizvodnje; i (c) obuhvaćeni su izjavom o postupanju s dužnom pažnjom. To zapravo znači da se te obveze odgađaju do samoga kraja sljedeće godine, no tvrtke bi svakako trebale analizirati i ostale članke koji prolongiraju primjenu tih dijelova Uredbe.

Iako ni jedna zemlja ili roba neće biti zabranjeni, tvrtkama će biti dopušteno prodavati proizvode u EU-u samo ako je dobavljač proizvoda izdao takozvanu izjavu o dubinskome snimanju potvrđujući da proizvod ne dolazi iz iskrčenih šuma ili da nije prouzročio degradaciju šuma, uključujući nezamjenjive prašume, nakon 31. prosinca 2020. Naime, prema procjeni Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), 420 milijuna hektara šuma (područje veće od EU-a) pretvoreno je u područja za poljoprivrednu upotrebu između 1990. i 2020. Potrošnja u Europskoj uniji tvori desetak posto te globalne deforestacije, pri čemu na palmino ulje i soju otpada više od dvije trećine.

Pouke i državama kandidatkinjama

Vršiteljica dužnosti voditelja Predstavništva Europske komisije ​Andrea Čović Vidović u Hrvatskoj objašnjava da je Europska komisija (EK) prijedlog te uredbe uputila 17. studenoga 2021. kako bi se potrošnja i proizvodnja proizvoda koji potječu iz opskrbnih lanaca povezanih s krčenjem ili propadanjem šuma svele na najmanju moguću razinu. Kaže da je glavni uzrok krčenja i propadanja šuma proširenje poljoprivrednih zemljišta radi proizvodnje drva i palmina ulja, soje, kakaa ili kave te uzgoja goveda.

Kako kaže Čović Vidović, u Bruxellesu su odlučili donijeti uredbu koja ima najvišu pravnu snagu u EU-u kako bi se izbjeglo istodobno postojanje različitih standarda u državama članicama. Znači, njome se osigurava da se obveze provode istodobno i jednako u svih 27 država članica. Predviđene su i novčane kazne za one koji je ne poštuju, zapljena prihoda, suspenzija ili zabrana relevantnih gospodarskih aktivnosti ili isključenje tih aktera iz procesa javne nabave. Čović Vidović kaže da nova uredba obvezuje i potencijalne članice Europske unije.

– Proširenje je prilika da se zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u usklade s pravnom stečevinom i u području okoliša. Buduće članstvo pruža okvir za razvoj i konkretne ciljeve koje treba ostvariti. Do datuma pristupanja Europskoj uniji države kandidatkinje morat će moći učinkovito primijeniti cjelokupno njezino zakonodavstvo i politiku, što bi onda uključivalo i spomenutu uredbu – kaže Čović Vidović.

Gospodarenje hrvatskim šumama

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja vjeruju da je tim propisom stvorena dodatna prilika za hrvatsku industriju da se, gdje je to moguće, što više okrene korištenju vlastitih sirovinskih resursa u konačnim proizvodima. I u Ministarstvu poljoprivrede pozdravljaju Uredbu smatrajući da je odšumljavanje, odnosno deforestacija, globalni problem jer je neodrživo gospodarenje potaknuto isključivo logikom profita koje potpuno isključuje ekološke i socijalne sastavnice održivog razvoja i gospodarenja te posljedično iscrpljuje i uništava tlo, izaziva eroziju i poremećaje vodozračnog režima, uništava bioraznolikost te nezaustavljivo negativno utječe na klimatske promjene.

– Zbog višestoljetnoga odgovornoga i stručnoga gospodarenja šumama koje se zasniva na jednakovrijednoj ulozi ekološke, socijalne i gospodarske sastavnice takva gospodarenja hrvatske šume većinom su prirodne i dobro očuvane, iznimno bioraznolike. Naime, čak je 95 posto šuma u Hrvatskoj prirodno i godišnje se u onima u državnom vlasništvu, kojima upravljaju Hrvatske šume, i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što je priraste, čime se osigurava budućnost održivoga gospodarenja – kažu u Ministarstvu.

Potvrđeno je to, nastavljaju, višegodišnjim međunarodnim FSC-ovim (Forest Stewardship Council) certifikatom, koji jamči gospodarski održivo, socijalno osviješteno i ekološki prihvatljivo gospodarenje šumama najviše razine. Njime se jamči da su drvo i svi šumski drvni i nedrvni proizvodi iz hrvatskih šuma dobiveni legalno i prema najvišim međunarodnim standardima.

– Napominjemo kako je u postupku prihvaćanja Uredbe Ministarstvo poljoprivrede sudjelovalo u zajedničkoj izradi stajališta s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, koje je, s obzirom na širok opseg proizvoda koje obuhvaća i posebno u odnosu na glavni cilj Uredbe, primarno mjerodavno i za njezin gospodarski aspekt. Novoprihvaćeni je dokument Europske unije dobrodošao pravni instrument za borbu protiv odšumljavanja na razini EU-a i zbog gorenavedenih činjenica ne bi trebao imati prevelik negativan utjecaj na Republiku Hrvatsku – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Pozdravi i izazovi

Pitali smo mnoge hrvatske kompanije koje se koriste sirovinama koje se dobivaju sječom šuma što će to značiti za njihove proizvode. Primjerice, ako uvezu stočnu hranu uzgojenu na nekadašnjim šumskim, a danas iskrčenim područjima ili pak kao sirovinu upotrebljavaju drvnu masu. Doduše, potonje ne bi trebalo masovno uvoziti u Hrvatsku zbog hrvatskih prirodnih resursa, ali nikad se ne zna jer neke domaće drvoprerađivačke kompanije smatraju da bi od Hrvatskih šuma trebale imati pravo kupovati više drvne sirovine nego što je kupuju.

Zbog toga nije isključeno da se uveze i drvna sirovina i s tih iskrčenih područja. Osim toga, kako je već navedeno, u EU-u je s tih područja najviše zastupljeno palmino ulje i soja, zato je jasno da će Uredba pogoditi mnoge prerađivače u Uniji. Međutim, kompanije su ostale nijeme na naše upite, možda zbog toga što nisu željele odgovoriti na njega ili pak zato što još ne znaju mnogo o Uredbi jer je nova – ili zato što malotko od njih uopće zna za nju. Tek su iz Podravke poslali odgovor u kojem stoji da ta kompanija podupire donošenje uredbe o suzbijanju uništenja šuma kao dio šire akcije Europske unije usmjerene na zaštitu šumskog područja.

– Grupa Podravka nedavno je predstavila i Strategiju održivog poslovanja, a neki su od njezinih smjerova i korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije CO₂ te poticanje bioraznolikosti. Uredba će možda biti određeni izazov u nabavi sirovine poput drvne sječke, koja se upotrebljava kao gorivo u Podravkinoj kotlovnici na biomasu. Svaki proizvođač morat će dokazati da ima proizvod koji nije posljedica krčenja šuma ili degradacije šumskog tla, no vjerujemo da će se većina proizvođača pravodobno prilagoditi i da neće nastati veće zapreke u opskrbnom lancu – poručuju iz te koprivničke kompanije.

Problemi s biomasom

I u HGK-u pozdravljaju Uredbu. Poslovna tajnica Udruženja obnovljivih izvora energije HGK-a Danijela Jemrić, udruge u sklopu koje djeluje i HGK-ova Grupacija za biomasu, kaže da elektrane na biomasu, odnosno kogeneracijska postrojenja, već sad imaju pr