Dogodine ćemo proizvoditi ozbiljne megavat sate struje iz novih OIE projekata, struje će biti za izvoz

Energetska budućnost Hrvatske može biti super, ali ne još. Na taj bi se zaključak mogao svesti posljednji panel na Liderovoj istoimenoj konferenciji na kojoj su se okupili Ivo Milatić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Marija Šćulac Domac iz HGK, Maja Pokrovac iz Udruge OIE, Željko Vrban iz HERA-e i Marijan Cenger, Hrvatska udruga proizvođača bioplina. Toliko jakih imena na jednom mjestu bilo je jamac užarene rasprave, a upravo užarene rasprave na tom panelu nije nedostajalo.

Tko je kriv što u Hrvatskoj već sad nema dovoljno energetskih projekata? Svaki je sudionik imao svoju teoriju. Za Milatića iz Ministarstva jedini krivac ne može biti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, jer, iako jesu potkapacitirani, ni drugi dionici u sustavu ne rade dinamikom kojom bi trebali. Mislim na HERA-u i HOPS, uperio je “prstom” Milatić. HOPS da, kaže, nebuloznu cijenu, a HERA to samo prihvati, tako ubijemo interes investitora, smatra predstavnik Ministarstva.

Nedostaje ljudi

– Do srpnja kraja trebali bi znati cijenu priključenja za pojedine projekte, ai jasna pravila. Ne, problem je u ljudima, nedostaje ljudi, ljudi se ne javljaju na radna mjesta za koje raspisujemo natječaje, plaćaju se takve kakve jesu, više ne možemo ponuditi i neke stvari jednostavno stoje zbog toga – objasnio je svoju “stranu” Milatić. On je također pričao o tome kako bi se trebala bolje i pametnije regulirati cijena priključenja, projekti na jugu bi trebali imati veću cijenu, jer tamo već ima projekte iz OIE, dok primjerice Slavonija takvih projekata ima premalo pa bi i cijena tamo trebala biti konkurentnija .

– Ali veći je problem što nemamo dovoljno mreže na koju bi se ti projekti mogli povezati. Kako financirati nove projekte dalekovoda? To je problem s kojim se u budućnosti moramo pozabaviti i naći rješenje – rekao je Milatić, dodavši da se dio tih infrastrukturnih projekata može “platiti” iz mrežarine, a dio iz fondova.

Vrban iz HERA-e na Milatićeve prozivke kaže da određivanje cijene priključka nije tako jednostavno jer se čini te da je odgovoran posao koji treba “pomiriti” sve investitore i državu i proizvođače i operatere energije, ali i tržište. .

Što s tržištem?

– Što ćemo s tržištem ako odjednom budemo imali nagle i velike količine neiskoristive energije – upitao je Vrban najavivši da se cijena priključenja ipak neće znati do jeseni.

Puno je vrijeme već potrošeno na prepucavanja i odugovlačenja, previše je vremena izgubljeno, i to vrijeme u kojem smo mogli proizvesti, prodati, a možda i izvesti najskuplju energiju ikada. Ali sada je gotovo, kaže Sćulac Domac iz HGK i navodi da su nas gotovo sve zemlje, Bugarska, Slovenija, Grčka, Češka, prestigle po količini proizvedene električne energije iz OIE.

– A mi imamo i više sunca i više vjetra od njih – istaknula je Šćulac.

Sramotna situacija

Situacija u kojoj se hrvatski energetski sektor nalazi je sramotna, na priključne cijene se predugo čeka, a narativ da smo se u tome našli jer “nemamo dovoljno ljudi” je zaista promašen, smatra Maja Pokrovac, koja jasno ističe kako nam treba zelena energija, a pogotovo nam treba veća uloga zelene energije u industriji. Kao primjer je navela agrosolare, poljoprivreda i OIE idu zajedno, naglasila je.

– Ne, nepostojanje jasnih zakonskih okvira donosi nepredvidljivost za sve investitore i domaće poduzetnike – navodi Pokrovac.

Cenger se osvrnuo na probleme s kojima se suočavaju proizvođači bioplina koji su ili propali ili na putu ka stečaju jer uvjeti na tržištu nisu jasni, jer se često