Pozitivna psihologija u sektoru tehnologije: Usrećujete li vas posao koji radite?

Istraživanja su se posvetila i zaposlenicima tehnološkog sektora čiji je rad dosta vezan za boravak uz računalo i koji se vremenom mogu osjećati izolirano, demotivirano i nesretno. Razvila se pod ključnom ulogom Martina EP Seligmana i utjecajem nekoliko čimbenika i motiva koji uključuju: kritiku postojećih teorija, napredak u znanju i tehnologiji, kulturne promjene, inovativne teorije te društvenim potrebama i praktičnim primjenama. Cilj joj je pomaknuti tradicionalni fokus psihologije s isključivog bavljenja psihološkim poremećajima i problemima na istraživanje i jačanje snaga i vrlina koje pojedincima i zajednicama omogućuju napredak.

Biti sretan na poslu ne znači isto za svakoga, pa svakoj osobi treba pristupiti na njoj/njemu svojstven način. Na poslu nas usrećuje sve što gradi odnose i sve što donosi rezultate. Kada volimo posao koji radimo, lakše i bolje preuzimamo odgovornost, spremni smo za poslovne izazove jer vjerujemo u sebe i tako stvaramo pozitivna radna iskustva, koja još više hrane naš odnos sreće i blagostanja.

Začetnik ove grane psihologije Martin EP Seligman, definirao je 5 elemenata blagostanja po kojima se mjeri radna sreća a koje naziva VJEČNO – (P) pozitivne emocije, (E) angažman, (R) odnosi, (M) značenje i (A) postignuća.

Zašto nam je važna radna sreća?

Radna sreća koju osjećaju zaposlenici može stvoriti značajnu promjenu poduzeća. Takvi zaposlenici su uspješniji, kreativniji i produktivniji, rade s više entuzijazma i motivacije, pozitivnoga su raspoloženja i spremni na prilagodbe i promjene, bolji su voditelji, rješavaju i donose bolje odluke, općenito su boljeg zdravlja i donose dodatnu vrijednost poslodavcu. Kada osjećamo da je naš rad važan, kada u njemu pronalazimo smisao i kada smo na svoje poslovne rezultate ponosni naš osjećaj blagostanja se znatno povećava što onda i povećava našu radnu motiviranost. Nema boljeg radnika od motiviranog i sretnog radnika koji tada stvara inovativne ideje i poboljšanja za poduzeće. Kada radnici osjete da ih na poslu cijene i poštuju kao ljudska bića, da ih trebaju i vole, i da su ti osjećaji obostrani, tada su usmjereni na poslovne rezultate, prodaju i profit. Nekada smo toliko fokusirani na to da veće poslovne rezultate zaboravimo na radne odnose, što nije dobro. Radni odnosi su ključni za osjećaj sreće i blagostanja na radnom mjestu. Često vjerujemo da se odnosi njeguju sami od sebe i da se ne treba raditi na odnosima s radnim kolegama. Ponekad zaista pozitivni odnosi dođu sami od sebe ali se ipak moraju uložiti svakodnevni dodatni napor za kvalitetnim i dugotrajnijim odnosima. Nedavno smo obrađivali temu 10 ključnih strategija za izgradnju povjerenja na radnom mjestu gdje smo vidjeli da među komentarima čitatelja ima onih koji smatraju da bi rad na izgradnji povjerenja šefa sa zaposlenicima zahtijevao “full time job” i da poslodavci imaju važnija posla od toga. Ova nova grana psihologije dokazuje i govori upravo suprotno.

Što poduzeća dobivaju sa sretnim zaposlenicima?

Uložite napor u brigu o sebi i drugima na poslu i vratit će vam se višestruko jer prema riječima Petre Božič Blagajac iz Palete znanja “sretna poduzeća” imaju zaposlenike koji su: usmjereni na cilj, lojalni su poduzeću i ne napuštaju ga bez većeg razloga pa time je stvoreno okruženje koje ima i dugoročne i sretne klijente. Takva poduzeća imaju zaposlenike s niskom stopom apsentizma (odsutnosti s posla radi bolovanja) pa mogu biti fleksibilni i pouzdani klijentima kod ugovaranja novih projekata i poslova s ​​kratkim rokovima. Time poduzeća postižu više prihoda, višu tržišnu vrijednost jer je kvaliteta njihovih proizvoda i usluga na visokoj razini. Kao takvi na dobrom su glasu, pa mogu birati između najboljih i najtalentiranijih radnika.

Je li jednako važno imati sretne zaposlenike kao i zadovoljne zaposlenike?

Treba razlikovati zadovoljstvo na poslu i osjećaj sreće i blagostanja. Poznato je da su zaposlenici zadovoljni na poslu s većim plaćama i pogodnostima i to pomaže u trenutnom zadovoljavanju njihovih potreba ali to ima kratkoročni učinak, a od poslodavca iziskuje dodatne troškove. Radna sreća ima dugotrajni učinak u odnosu na radno zadovoljstvo. Izgradite sreću na radnom mjestu jeftinije je od poticanja zadovoljstva nagradama ali zahtijeva puno više angažmana, osobne posvećenosti, kako menadžera tako i svih zaposlenika. Znači gradnja sreće zaposlenika ne košta puno a ima dugotrajne rezultate. Najučinkovitiji su radnici koji uživaju na svom poslu, imaju dobre odnose, koji vide smisao u onome što rade i imaju dobar tim s kojima se surađuju.

Ako vodstvo poduzeća kaže: “mi želimo da radnici budu sretni i da budu predani i angažirani” to može izgledati kao kritika zaposlenicima da nisu u biti takvi i da se moraju truditi više. To može imati demotivirajući učinak. Najbolji je kada zaposlenik ne osjeća pritisak i kritiku nego je angažiran i predan zato što se tako osjeća i želi i jer je za njega na poslu stvoreno takvo radno okruženje.

Ovo se ne odnosi sam na zaposlenike nego i na šefove i voditelje. Kada šef sretan bolje donosi odluke i širi pozitivnu energiju među zaposlenicima, bolje postavlja prioritete, empatičan je, optimističan, bolje postiže uspjeh. Sretni vođe stvaraju održive organizacije ne samo ekonomski nego i psihološki.

Što nam kažu statistike o razinama sreće i raspoloženja zaposlenika u tehnološkom sektoru?

Zadovoljstvo poslom: Tehnološki sektor obično ima relativno visoke razine zadovoljstva poslom. To se često pripisuje čimbenicima kao što su konkurentne plaće, prilike za rast i dinamičnu prirodu industrije.

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: Održavanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života može biti izazov u tehnološkom sektoru zbog zahtjevne prirode posla. Međutim, neke tvrtke u industriji prepoznale su važnost ravnoteže između poslovnog i privatnog života i provodile politiku podrške svojim zaposlenicima u tom pogledu.

Razine stresa:Tehnološki stručnjaci mogu iskusiti visoku razinu stresa zbog kratkih rokova, zahtjevnih projekata i potrebe za stalnim unapređenjem svojih vještina kako bi išli u korak s tehnološkim napretkom. Međutim, specifične razine stresa mogu varirati ovisno o kulturi tvrtke, radnom okruženju i individualnim čimbenicima.

Izgaranje:Izgaranje je problem u tehnološkom sektoru, posebno među zaposlenicima koji dugo rade ili se suočavaju sa situacijama visokog pritiska. Sagorijevanje može biti posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu i može dovesti do smanjene produktivnosti, povećanog izostanka s posla i negativnih učinaka na mentalno zdravlje.

Angažman zaposlenika: Angažman zaposlenika odnosi se na razinu entuzijazma, predanosti i zadovoljstva koje zaposlenici imaju prema svom poslu. Vjerojatnije je da će angažirani zaposlenici biti motivirani, produktivni i lojalni svojim organizacijama. U tehnološkom sektoru na angažman zaposlenika mogu utjecati čimbenici kao što su izazovni projekti, prilike za profesionalni razvoj i podržavajuće upravljanje.

Kako ostvariti radnu sreću?

Do sada smo pisali o tome što nam donosi radnu sreću a sada moramo odgovoriti na pitanje kako do nje doći. Sreća je zarazna i kada usrećujemo druge usrećujemo i sebe. I sami znamo da jedna osoba može usrećiti tisuće ljudi. Pozitivna psihologija je uz dosta istraživanja ponudila rješenja.

Zaposlenici su najvažniji kapital poduzeća. Rukovodstvo bi trebalo gledati na zaposlenike kao na najvažniji kapital i strateški stup poduzeća kroz fokusiranje na zaposlenike i sreću na poslu. To bi trebali jasno deklarirati i integrirati u svoju viziju i misiju poduzeća. Isto tako i zaposlenici trebaju sudjelovati u tome. Prvenstveno svaka osoba treba poteći od samog sebe, raditi na sebi da bi mogla ostvariti radnu sreću i zračiti njome. Ne može se očekivati ​​da će poslodavac usrećiti zaposlenike ako i oni sami ne rade na tome da budu sretni. Znači recept leži u rukovodstvu, pojedincu i u svima nama da se stvori pozitivno okruženje tamo gdje radimo. Krenimo od jednostavnih stvari koje ništa ne koštaju, puno vremena a često su zaboravljene.

pohvala:Ne zaboravite na pohvalu. Ako ste zaposlenik pohvalite kolege i šefa, ako ste šef ne zaboravite pohvaliti zaposlenike. Kada nekoga pohvalite odašiljete poruku da brinete za te osobe. Za to vam ne treba ni novac a neće uzeti ni puno vašeg vremena ali se ipak morate potruditi. Jer za pohvalu morate imati dobar “tajming” u trenutku kada se za to ukaže konkretan razlog. Iz pohvale svaka osoba zaključuje: “Znači radim dobro i drugi vide moje dobro djelo, kvalitetu kada im je stalo da mi to kažu”. Pohvala stvara povjerenje.

Osmjeh: Često se osmjehnite drugima i sami sebi. Osmjeh izaziva osmjeh kod drugih. Ako i niste raspoloženi osmjehnite se. Možda će to sada nekima zvučati glupo i možda izazovem osmjeh kod nekih ovime. Dokazano je da se smijanjem oslobađaju hormoni sreće u našem tijelu samom gestikulacijom lica razvučenog u osmjeh. Probajte to kada se ne osjećate sretni i vidjet ćete kako ćete oraspoložiti i sebe i druge. Nitko ne voli namrštena lica pa ni vi sami ne volite sebe vidjeti namrštene. Kada vam je najteže osmjehnite barem na 10 sekundi.

Postignuća i pogreške:Ako slavite postignuća onda proslavite i svoje pogreške. Jer svi znamo reći da “onaj tko radi taj i griješi”. Stari mudraci su govorili da “oni koji ne griješe nisu motivirani za inovacije”. Neka vas svaka greška motivira da iz nje naučite i da stvarate i kreirate dalje. Jedan moj bivši šef, koji je inače jako uspješan poslovni čovjek, rekao mi je “Da nikada nisam pogriješio danas nebi bio ovako uspješan”. Vremenom je shvatio da ga je svaka pogreška, pa i propast poduzeća, pogurala na nešto bolje i zanimljivije od toga što je prije radio. Naši stari su rekli da je “svako loše za neko dobro” i vjerujete u to, i budite sretni i kada griješite.

Priznanje:Zahvaliti se nekome i reći “hvala” isto ne košta ništa a puno vrijedi. Nemojte se zaboraviti zahvaliti za sve što osjećate da je kod drugih iziskivalo napor, angažman i brigu za vas.

Radite na sebi:Nemojte zaboraviti da sreća kreće od vas samih i ako ste neispavani, gladni, iscrpljeni i pod stresom ne možete biti sretni. Ako ćete odašiljati negativnost i prema drugima u vašem radnom okruženju. Vaš govor tijela izražava vašu sreću. Kada ste umorni i iscrpljeni to se vidi. Ako radite s klijentima i oni to osjete.

– ne zaboravite na relaksaciju, vježbu i kraći odmor. To znači da morate voditi brigu da ako imate puno posla napravite svako malo kraće pauze za relaksaciju, šetnju, tjelovježbu ili što god kod vas znači opuštanje i odmor.

– dovoljno spavajte. Svi kažu 7-8 sati svaki dan sna je nužan našem tijelu. Nemojte zanemariti. Pokušajte održavati ritam spavanja i pazite na svoj dnevni cirkadijani ritam.

– tehnike disanja. Nekada kada smo u stresu zaboravimo pravilno disati i naše tijelo ne opskrbljujemo dovoljno energije. Kada god osjetite neki stres ili pritisak na vas zbog rokova na poslu ili iznenadnih situacija dovoljno je da 10-15 puta lagano udahnete što više zraka i da ga onda isto tako lagano izbacite iz sebe. Neću puno o tome pisati jer je o tehnikama disanja postoji puno teorija a ja mislim da je najbolja ona koja vama odgovara, hoćete li imati tehniku ​​5-4-5 ili samo 3-3-3 to je na vama.

Važno je udahnuti malo više zraka, kako bi se energizirali i opustili. Zaista pomaže za sve oblike smirivanja. Neka vam to bude dnevni ritual kod ustajanja ili usnivanja. Ne možete vam naštetiti da udahnete par puta malo zraka više nego bi inače disanjem udahnuli.

– pazite što jedete. Ne kaže se bez razloga da treba svaki dan unositi vitamine i minerale. Osobno sam osjetila manjak energije kada sam imala smanjenu razinu vitamina D ili C. Znači najbolje je da vitamine unosite kroz zdravu prehranu, ali ako ih nije dovoljno uzimati kroz suplemente. Ako osjećate manjak energije ili slabost testirajte krv da saznate koji vam vitamini fale jer nije dobro niti ih piti samo zato jer drugi kažu da su dobri, pa onda pretjerati. Nego nadomjestite ono što vama treba i fali. Na taj način ćete i sami sebi dokazati da bri nete za svoje zdravlje što vam samima daje osjećaj sreće i motiviranosti.

– imajte neki hobi. Jako je važno imati neki hobi koji radite kao opuštanje i koji vas ispunjava. Pa čak i da svaki dan pogledate neku epizodu svoje omiljene serije i to se ubraja u to. Ako ste kreativni možete šivati, izrađivati ​​nakit ili pak slagati makete aviona, automobila i sl. Neka to vrijeme bude samo za vas.

– pišite i bilježite zahvalnost. Ako želite pisati kao ja se možete i time dnevno par sati okupirati. Svaki dan napišite nešto što vas zanima, savjetujte druge ili pak napišite na čemu ste taj dan zahvalili. Naš DNK je napravljen tako da pamtimo negativno pa zapisivanjem stvari koje su pozitivne i na kojima smo zahvalni tome možemo usprotiviti. Sve to ispunjava i puni nas energijom koja nam je potrebna da budemo sretni i nasmijani. Nije to lako ali se može ako radite na sebi.

Mjerenje radne sreće: Još jedan važan faktor poslodavcima je mjerenje radne sreće svojih zaposlenika. To je jedini način da saznate trenutno stanje sreće i morala zaposlenika u poduzeću. Postoje razni načini za mjerenje, ali na tržištu ima dosta aplikacija od kojih je meni najpoznatija “Moodboard”od Heartcounta. Za savjete zašto i kako mjeriti radnu sreću pročitajte članak od 20 savjeta.

Zaključujem da pozitivna psihologija uvodi novi trend u odnose sa zaposlenicima i podiže poslovnu kulturu na višu razinu u poduzeću. U ovom novom trendu posebno su zastupljena poduzeća iz tehnološkog sektora jer su to većinom “mnogoljudna” poduzeća, a informatičari i sve srodne struke su u ovo moderno doba deficitarna zanimanja. Kako bi poduzeće dovelo i zadržalo stručno osoblje menadžeri moraju razmišljati o novim oblicima odnosa sa zaposlenicima, praćenju i usvajanju novih trendova vođenja i upravljanja.

UPITNIK

Nalazite li vi sebe u ovom novom trendu pozitivne psihologije, jeste li sretni na poslu i koliko smatrate da je radna sreća važna vama i vašem poduzeću?