Nakit je uvijek bio dio ljudske kulture. Čak i u periodu kada su ljudi prvi put počeli koristiti odeću i alate prije nekih stotinjak tisuća godina, nakit se proizvodio od svih vrsta dostupnog materijala: kamena, životinjske kože, pera, biljaka, kostiju, školjki, od drveta ali i od prirodnih poludragih materijala kao što je, na primjer, opsidijan. Pravile su se i narukvice ogrlice, prstenje i naušnice.
Napredak tehnologije omogućava zanatskim radnjama da počnu obrađivati metale i dragocjene dragulje u umjetnička djela koja su uticale na čitave kulture, ali i mnoge moderne stilove nakita. Uprkos svim promjenama, svrha nošenja nakita ostala je uvijek ista, da omogući nosiocu da se neverbalno izrazi, da pokaže bogatstvo, nivo, političku i vjersku pripadnost ili pak naklonost prema nekome.
Iako je poznato da žene vole nakit, ipak su muškarci bili oni koji su ga prvi nosili. Nakit je za njih predstavljao statusni simbol, ali i vjerovanje da im može donijeti sreću u borbama.
Razvoj prvog nakita
Na razvoj ranog nakita veliki utjecaj su imale tri drevne civilizacije: Egipat, Indija i Kina.
Egipat i Mesopotamija postavljaju standarde u metalurgiji, sakupljaju dragulje i proizvode staklo. Njihova nekoliko tisuća godina stara tradicija proizvodnje nakita postavila je solidan temelj za sve europske civilizacije koje su došle nakon njih, a njihov jedinstveni stil utjecao je na modne trendove čak četiri tisuće godina kasnije.
Indija je uspjela razviiti takvu vezu sa nakitom da je postao sastavni dio njihovog svakodnevnog života i religije. Budući da su prvi uspjeli razviti umjetnost sakupljanja i obrade zlata umjetnost izrade dragulja razvijaju puno ranije od bilo koga u njihovom okruženju.
Na dalekom istoku, Kina je uspela postati pokretačka snaga u razvoju umjetnosti i njihov utjecaj polako širi svoj jedinstveni stil širom Azije. Kineski stil koji je usredotočen na prizore prirode, životinja i zmajeva i danas je vrlo popularan, i dalje se razvija.
Nakit kroz povijest
Tisuće godina napretka omogućilo je da se nakit razvija od ekskluzivnog umjetničkog oblika bogatih do uobičajenih osobnih predmeta ukrašavanja. Činjenice i priče o draguljima su brojne i zanimljive. Stalno prisustvo proizvodnje nakita kroz povijest naše rase, postalo je jedno od ključnih pokretačkih snaga izražavanja naše kulture, mode i individualnosti.
Nakon pada Drevnog Egipta i Rimskog carstva, Europa je postala pokretačka snaga inovacija u nakitu. Trebalo je dosta vremena dok nisu uspjeli osvojiti tu poziciju. Poslije skoro tisuću godina izolacije, gladi, pošasti i ratova, Zapadna Europa je konačno došla u kontakt sa dalekim civilizacijama tijekom križarskih ratova, što je izazvalo protok novih znanja i ideja koje su omogućile rađanje renesanse. Kako je bogatstvo iz plemstva, kraljevstva i crkve počelo da se prelijeva u srednje klase tijkom renesanse, doba otkrića i industrijske revolucije, dizajn nakita i modni trendovi dramatično su se promijenili. Tijekom tih vremena svijet je vidio pojavu i nestajanje mnogih stilova, nekih novih i originalnih, a nekih zasnovanih na starijem dizajnu pronađenom u ruševinama davno prohujalih civilizacija a koja je postala jedna od inspiracija romantizma i art dekoa.
Nakon više od sto tisuća godina upotrebe ukrasnih predmeta i više od šest tisuća godina metalurgije i obrade dragulja, sigurno možemo reći da će nakit zauvijek ostati sastavni dio čovječanstva i čitave naše civilizacije.
