Izvoz je jedan od ključnih stavki u analizi publikacije ‘1000 najvećih’ koju Lider objavljuje na 172 stranice s novim digitalnim i tiskanim izdanjem. Naime, tvrtke iztop 1000 ostvaruju čak 70 posto ukupnog izvoza!
Vratimo se malo u povijest. Najveći trgovinski deficit – od čak 5,5 milijardi eura – top 1000 ostvario je 2008., u vrijeme ‘kad su i purani letjeli’. Još u 2009. izvozno-uvozni minus bio je 4,1 milijun eura, ali onda je i Hrvatsku udarila recesija, pukao je nekretninski balon, pala je potražnja na domaćem tržištu i uvoz se u samo dvije godine gotovo prepolovio – smanjen je za 42 posto , odnosno za više od šest milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinska bilanca uravnotežena, iako izvoz nije narastao. U vrijeme recesije vanjskotrgovački promet stagnirao je u oba smjera. Čak i kad su se počeli povećavati, ‘pozitivna nula’ ostala je sve do 2021., kad se razlika prvi put povećala na preko milijardu eura (u korist izvoza). Sličan trend ostrarivalo je cjelokupno gospodarstvo.
Onda je prošla godina donijela ogroman vanjskotrgovinski plus – 1000 najvećih iskazalo je 4,6 milijardi eura, a sve tvrtke 7,6 milijardi. Nažalost, nije izvozni bum, nego su trgovci plinom dramatično povećali iskazivanje izvoza, iako se zapravo radi o prihodu od trgovine na vanjskim tržištima. Samo tri najveća zakupca kapaciteta LNG-a (PPD, MET Croatia Energy Trade i MVM Energy Croatia) prijavili su u godišnjim financijskim izvještajima za prošlu godinu gotovo šest milijardi eura izvoza, gotovo dvostruko više nego u 2021., i to bez jednog jedinog eura uvoza. . Svi oni iskazali su solidne iznose dobiti, ali prvenstveno zbog visokih prihoda i zakona velikih brojeva, ali rade s vrlo tankom maržom. A uvoz LNG-a tog reda veličine ne bilježi nitko, pa ni tvrtka LNG Hrvatska (koja je prijavila samo četiri milijuna eura uvoza).
Što se tiče ostalog, pravog osvajanja vanjskih tržišta, samo 14 pojedinačnih tvrtki ostvarilo je prošle godine neto izvoz veći od sto milijuna eura, a od deset najvećih izvoznika, samo četiri su u top 10 kad se gleda neto izvoz. Predvodi ih CE-ZA-R (Centar za reciklažu) sa 229 milijuna eura razlike između izvoza i uvoza. Ova tvrtka, najveća sastavnica CIOS grupe, glavna je djelatnost prikupljanja, oporaba i trgovanje metalnim otpadom te ostalim otpadnim materijalima s pretežito metalnom komponentom.
Slijedi Valamar rivijera (211 milijuna eura neto izvoza), au top 10 još su dva velika hotelijera – Plava laguna i Maistra. Ta istarska hotelijerska trojka zajedno je u 2022. ostvarila 489 milijuna eura neto izvoza, čak 42 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a to je u skladu s njihovim 46-postotnim rastom zbrojenih prihoda. Pliva je treća s neto izvozom od 184 milijuna eura, nakon čega slijedi novi igrač, Bugatti Rimac, sa 167 milijuna eura, a među deset najvećih neto izvoznika još su Coca-cola, Tankerska plovidba, Vertiv Croatia i Crotia Airlines.
Ovdje su promatrane pojedinačne tvrtke. Među najveće izvoznike svakako spada i sustav Končar. Njegovih 11 tvrtki iz top 1000 za prošlu je godinu iskazalo 465 milijuna eura izvoza, odnosno 134 milijuna eura plusa između izvoza i uvoza.
S druge strane uvoza, iako najveći izvoznik (1,4 milijarde eura), Ina je bila još veći uvoznik (3,3 milijarde eura), a najveći je neto uvoznik (1,9 milijardi eura). Petrol je sljedeći, s negativnom vanjskotrgovinskom bilancom od 575 milijuna eura, a na trećem mjestu Lidl (416 milijuna eura), jedini klasični trgovac u uvozničkom top 10. Medika na četvrtom mjestu vodi velike distributere lijekova na listi neto uvoza, a tu su i Medical intertrade (šesti; 244 milijuna eura), Phoenix farmacija (osma; 184 milijuna eura) i Oktal pharma (deseta; 176 milijuna eura). Tri preostala od top 10 neto uvoznika su Porsche Croatia (pet; 307 milijuna eura), Hrvatski telekom (sedmi; 209 milijuna eura) i HEP proizvodnja (deveti; 182 milijuna eura). Pritom treba reći da je matična tvrtka, HEP, još
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr