Još jedan neoporezivi primitak kojeg poslodavci u privatnim poduzećima imaju mogućnost isplatiti, a koji bi s obzirom na i daljnju prisutnu inflaciju dobro došao velikom broju građana za nadolazeće ljetne praznike, tiče se bonovi za godišnji odmor. Osim regresa za godišnji odmor, također neoporezivog dijela primanja o kojemu smo već pisali u Vođa, brojni zaposlenici (i neki poslodavci) nisu niti svjesni da tijekom ljetnih mjeseci imaju mogućnost dobiti i tzv. vaučere za godišnji odmor.
O čemu se zapravo radi? U javnosti su poznatiji bonovi za godišnji odmor ‘hrvatske turističke kartice’, projekt koji su 2020. godine u jeku pandemije koronavirusa predstavili Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta, s namjerom da povećaju potrošnju hrvatskih građana u ugostiteljstvu i turističkim sadržajima na cijelom području Hrvatske. Prvotna ideja bila je da poslodavci svojim zaposlenicima omoguće dodatne primitke koje bi mogli iskoristiti u domaćem turizmu, no kako govori Vladimir Noldirektor odjela Poreznog savjetovanja u Mazarsusama ideja još nije zaživjela u praksi.
– Neoporezivi iznos uveden je prije par godina, no bonovi još nisu zaživjeli u praksi kako smo se nadali. U početku je bilo dosta nedorečenosti oko pojedinih aspekata cijelog modela, pa je razumljivo što nije odmah bilo značajnijeg odjeka u praksi. Ne, čini nam se da su svi problemi riješeni, pa trenutno ne vidimo prepreku za širenje ovog modela. Šteta je ne iskoristiti takve prilike – smatra Nol.
Naveliko se raspravljalo o značenju takvih bonova, a lani su se, prenosi Hina, pojavile priče da nigdje nisu prihvaćeni, što je Ministarstvo turizma i sporta tada demantiralo.
– Cijela ideja je da radnici otvore poseban račun u banci, poslodavac uplati neoporezivi iznos na taj račun i radnik troši tako naplaćena sredstva za turističke usluge smještaja, konzumacije hrane i pića u ugostiteljskim objektima, usluge putničkih agencija i turoperatora, paket aranžmane itd. – kaže Nol.
Vaučer se, dakle, može trošiti u restoranima, kafićima, hotelima, kampovima, turističkim agencijama, čak i za usluge chartera, odnosno iznajmljivanja brodova, ali pod jedinim uvjetom da objekt prima kartično plaćanje. S turističkom karticom mogu se ostvariti i popusti u 72 objekta u Istri, 16 u Dalmaciji, na deset lokacija u kontinentalnoj Hrvatskoj te samo jednoj u Gorskom kotaru. Uglavnom su to smještajni objekti, no ima i ugostiteljskih.
Do bonova u dvije banke
Takve kartice, preko kojih zaposlenici mogu dobiti do čak 331,81 eura u jednoj godini, izdaju se na rok od četiri godine, a kako se može iščitati na stranicama Hrvatske turističke kartice, i svaki obrtnik te samozaposlena osoba može isti iznos i za istu namjenu uplatiti svojim radnicima i sebi. Isto tako, pravo na Hrvatsku turističku karticu imaju i poljoprivrednici te djelatnici slobodnih zanimanja, poput, primjerice, umjetnika, sportaša, novinara, prevoditelja, odvjetnika, znanstvenica, književnika i brojnih drugih.
Hrvatsku turističku karticu, odnosno vaučer, trenutno nude dvije hrvatske banke. Hrvatska poštanska bankajednako kao i Podravska bankaza otvaranje CRO Visa kartice naplaćuju naknadu u iznosu od 6,64 euraodnosno 50 kuna.
No turističkom karticom se, primjerice, ne može plaćati na liniji niti fizički podići novac, ali ni fizički položiti novac na nju. Također, poslodavci ne naručuju kartice nego zaposlenici samostalno biraju banku u kojoj će otvoriti račun vezan za Hrvatsku turističku karticu, navodi se na službenim stranicama. Zaposlenici, s druge strane, imaju mogućnost samostalno dodavati novac na karticu i trošiti ga.
Niz drugih primitaka
Mogućnosti isplate godišnjih odmora zaposlenicima u privatnim tvrtkama dakle postoje, ali odluku o tome hoće li bonove isplatiti ili ne i koju donosi svaki poslodavac zasebno. Iako su vaučeri u obliku turističke kartice prvenstveno bili namijenjeni poticanju potrošnje domaćih turista u hrvatskim destinacijama, sa stajališta poslodavaca, od kojih mnogi muče s privlačenjem i zadržavanjem radnika, o
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
