Nova prilika za Obonjan: ekskluzivni MICE i samoodrživost

Deutsche Telekom, Dell, Kuehne + Negel, O vama, Nanobit. Te su tvrtke ove godine za potrebe svojih evenata zakupile Obonjan, jedini privatni otok na Jadranu u predivnom dijelu šibenskog arhipelaga. Može se reći da je Obonjan postao nova MICE hit destinacija, rezervacije se brzo pune zahvaljujući novom konceptu nove vlasničke strukture otoka i tvrtke Obonjan Rivijera, u čijem je vlasništvu Odmaralište Otok Obonjan.

Dio je to poslovne strategije novog vlasnika Željka Perekovića, inače vlasnika Spaza, druge veličine tvrtke koja se bavi samoposlužnim aparatima i lani je ostvarila 44 milijuna eura prihoda, dok su ti prihodi tijekom pandemije nadmašivali 100 milijuna eura. No Pereković je turistički biznis prepustio svojim sinovima, Mislavu i Domagoju.

Od kad je Grad Šibenik 2008. godine nekadašnji Otok mladosti koji je pripadao Savezu izviđača, otok dao u koncesiju na 50 godina, Obonjan je desetljećima išao iz ruke u ruku u potrazi za nekim identitetom i nekom konkretnom vizijom što napraviti s tom prirodnom ljepotom.

Tako je otok bio u rukama propale grupa orc koju je kupila Sunčani Hvar, zatim ga je preuzelo šaroliko društvo Slovenaca, Hrvata i Britanaca (britanski organizator koncerata Zvučni koncerti te manjinski hrvatski Gratiosus i slovenska turistička agencija CMT) koje je imalo viziju party otoka, ali nema baš previše sposobnosti da se napravi kako treba, što je na vidjelo došlo u pandemiji kada više nisu mogli financijski podržati projekt te su ga prodali obitelji Pereković kojoj je samim time pripala i koncesija.

Po prvi puta su na taj otok pozvani novinari i to njih 30-ak iz Hrvatske i Slovenije, kako bi se demistificarala njegova sudbina te javnost upoznala s čarima otoka i planovima novog vlasnika.

Vrlo malo ljudi je ikada bilo na Obonjanu, što više tko nije iz južnijih krajeva teško da je i čuo za njega ili ga pak krivo izgovara. Nitko ni od naših prisutnih novinara nije ranije bio na otoku pa uopće nismo znali što možemo očekivati ​​od Obonjan Island Resorta. Većini ljudi pojam resorta budi asocijaciju na luksuz pa su i naša očekivanja išla u smjeru vrhunske top klase smještaja i usluga. Međutim, trebalo nam je malo vremena shvatiti da smo došli na vrlo specifično mjesto na kojem valja zaboraviti dosadašnje turističke koncepte na koje smo navikli.

Otvoren za sve

Iako na žalost na predstavljanju nije bio prisutan vlasnik niti jedan od njegovih sinova, vrlo susretljiv izvršni direktor Slobodan Bursaćuveo nas je u specifičnosti lokacija i planova kojih je mnogo, ali ih nije želio najavljivati ​​grandiozno jer je za svaki poduhvat na otoku potrebna suglasnost i dogovor s Gradom Šibenikom koji se mora složiti s njihovim poslovnim konceptom.

Prva razlika od dosadašnjih poslovnih politika je ta da je Obonjan sada otvoren za sve posjetitelje, ne samo oni koji koriste uslugu smještaja na otoku. Ukoliko gosti ne koriste brod koji dva puta dnevno vozi na otok iz Šibenika, moguće je doći do Obonjana. isključivo vlastitim plovilom. Trajektna linija staje na otoku svega tri puta zajedno, što je malo s obzirom na potrebe opskrbe.

Druga velika stvar bila je kupnja desalinizatora koji je omogućio opskrbu pitkom vodom na cijelom otoku.

Tvrtka je lani povećala prihode za 35 posto, ostvarivši oko šest milijuna eura prihoda u odnosu na 2021. te dobit od oko 460 tisuća eura.

Obitelji Pereković ovo inače nije prva turistička investicija. Nekadašnji su kamp vlasnika Straško koji je danas u vlasništvu Želimira Kodrića te sadašnji vlasnici Kamp Olivia Green u Tisnom. Sada je na projektu Obonjan okupljen novi tim, a na oba projekta radi dio usluga poput marketinga, prodaje i nabave iz Zagreba.

Iako je u turističkim krugovima relativno nepoznat, Bursać ima iskustva u turističkim projektima, sudjelovao je u realizaciji glamping projekta na Zrću, u Pakoštanima je vodio poznati Paradise Beach te je radio u Termama Tuhelj u vrijeme preuzimanja toplica sa strane slovenskih Termi Olimija.

– Kad sam vidio ovaj projekt na Obonjanu, znao sam da će to biti veliki izazov i da je baš po mojoj mjeri. Tu ima puno posla, a glavnina se, poput krčenja šuma ili protupožarne zaštite, niti ne vidi na površini. Obonjan je imao puno pokušaja no u istom trenutku što su ga vlasnici preuzeli, znači da su ozbiljni – rekao je Bursać.

Smještaj na otoku se reklamira kao glamping, iako postoje tri kategorije smještaja: mobilne kućice, glamping i obični, tzv. O-šator šatori. Ukupni kapacitet je cca 900 smještajnih jedinica, s tim da su prošle godine na tržište pustili 200 novih kreveta, 50 mobilnih kućica sa svojom infrastrukturom. Kućice i glamping šatori opremljeni su klima uređajima i vlastitim kupaonicama, s mogućnošću smještaja dvije do četiri osobe. Naselje se sastoji od tri restorana, zelenog bara, wellness centra, bazena sa slanom vodom odmah do restorana, amfiteatra koji su izgradili skauti za razna događanja, te natkrivenog prostora za razna okupljanja, konferencije, koncerte, radionice, animacijske programe itd.

Od sadržaja posjetiteljima na raspolaganju su besplatni animacijski programi poput vožnje kajaka u suton, joge i fitness na otvorenom uz plažu, noćno promatranje neba teleskopom, a dodatno se mogu pronaći i jet ski vozila i kajaci za dulje vožnje. Na otoku je prisutna 24-satna liječnička pomoć, a postoje i dva heliodroma.

Bursać je objasnio da su na Obonjanu trenutno dva godišnja doba.

– U onoj glavnoj su individualni gosti i napravili smo zaokret na način da je otok sada otvoren za sve posjetitelje, ali i njihove kućne ljubimce. Lani smo imali dobru popunjenost, oko 40 tisuća gostiju i ova godina ide u dobrom smjeru. U pred i posezoni orijentirani smo na B2B goste te razna događanja, za koja se može pronaći cijeli otok ili samo njegov dio – kaže Bursać.

Osim što postoji dovoljno kapaciteta za službene dijelove programa (na eventu Deutcshe Telekoma bilo je 900 gostiju), za sudionike postoje odlične lokacije za večernja druženja i večeri tik uz more na plaži ili uz bazen.

Obonjan je dugačak 1.300 metara, širok oko 400 metara, a za obilazak cijelog otoka od 3,5 kilometara dovoljno je oko 45 minuta.

U sezoni je zaposleno 120 ljudi, uglavnom iz cijele regije i zemalja bivše Jugoslavije, tako da su konobari uglavnom iz Srbije, dva kuhara su iz Makedonije, a upoznali smo i jednu mladu Albanku koja priča engleski. Izvan sezone ih je 30-ak. Ne, kaže Bursać, i oni su morali potegnuti za nekoliko radnika ‘preko oceana’ pa tako već tri mjeseca čekaju veze za Nepalce, Filipince i Indijce. Oko 50 posto gostiju su obitelji s djecom, a ostatak uglavnom parovi. Dosta posjetitelja je iz Hrvatske, ali i sa tradicionalnih tržišta poput Njemačke, Austrije, Italije, Skandinavije, Velike Britanije.

Iz nekih budućih planova uspjeli smo iz Bursaća “izvući” prenamijenjenu 52 stare zgrade u moderne vile s bazenima kao najluksuzniju ponudu smještaja u budućnosti te gradnju mini marine sa 30 do 60 veza no svi ti planovi podrazumijevaju suglasnost lokalne zajednice i financijska sredstva. Obonjan Rivijera prijavila je projekte na NPOO natječaj te čeka rezultate kako bi planirala nastavak financiranja investicije.

No Bursać je istaknuo kako postoji dugoročna vizija razvoja otoka smjer ekologija i samoodrživost jer je najveći adut destinacije upravo priroda, a ne forsiranje luksuza prekomjernom infrastrukturom. Planiraju i ugradnja solarnih panela na svakom rekonstruiranom objektu kako bi se smanjila ovisnost o tradicionalnim izvorima energije i negativan utjecaj na okoliš, ali i smanjili troškovi energije te dugoročno osigurao stabilan i održiv energent za poslovanje na otoku. Uspostavili su suradnju s lokalnim dobavljačimašto ima pozitivan utjecaj i na lokalnu zajednicu i okoliš jer pruža priliku i za zapošljavanje lokalnog stanovništva, poticanje gospodarskog razvoja u regiji i održivu potrošnju.

Pristupne cijene

Prema trenutnom cjeniku, prosječna cijena smještaja po osobi iznosi oko 80 eura po osobi sa uključenim doručkom. Na stranicama Booking.coma tjedan dana na Obonjanu za dvije osobe košta oko tisuću eura u glamping šatorima. S obzirom na to da na otoku nema objekata u kojima se može samostalno kuhati, gosti se hrane u ugostiteljskim objektima, gdje su cijene trenutno sigurno pristupačnije od ostale obale pa i od Zagreba. Tako je cijena ručka između 13 i 15 euraa pizze šest eura, što je teško pronaći bilo gdje, dok je kava oko dva eura. Neki glavni gastronomski smjer je upravo hrvatska kuhinja pa se tako na izborniku mogu naći i razna riblja jela, pohanci, tjestenina, janjetina i sl.

Trebalo je manje od 24 sata da shvatimo da je nabavljena na otoku vrlo složen logistički proces i da ne treba ‘grintati’ ukoliko vrlo ukusna salata od hobotnice bude poslužena i kao dio ručke i dio večere. Da nije problem pitati ako vam nešto u smještaju nedostaje jer je osoblje vrlo ljubazno, opušteno i uslužno i zapravo je poseban doživljaj onoga što ih stalno susrećete i formalno i neformalno jer nitko s otoka ne ide nigdje. Da valja cijeniti što u ovo vrijeme vladaju gužve na obali na Obonjanu mir, tišina i potpuna intima. Čak i kada se na otoku nađe grupa od 900 ljudi, on je dovoljno prostran da ako želite, izbjegnete bliske susrete. Zrikavci, savršeno čisto more i zanimljive male šljunčane plaže između stijena, lagani vjetrić, reggae glazba, mlado i lijepo osoblje, potpuna relaksacija daleko od hrpa turista na ulicama i plažama danas su rijetkost koja se cijeni više od luksuza. Tako smo i mi ‘okrenuli’ ploču u svojim glavama i čekaju