Slatke muke banaka – rekordni viši od 15 milijardi eura, niske kamate na štednju, a krediti sve skuplji

Pitaju se analitičari banaka, profitabilnost tog sektora u Hrvatskoj ove bi se godine mogla zadržati približno na prošloj razini koja je zaključena s 5,3 milijarde kuna dobiti, odnosno nešto više od jednog posto povrata na imovinu te 8,2 posto na kapital.

S jedne strane, rast kamatnih stopa pogoduje prihodima, a na troškovnoj strani ove se godine očekuju povoljni utjecaji uslijed slabljenja inflacije i izostanka značajnih troškova vezanih uz uvođenje eura. Istodobno, s prelaskom na euro banke gube glavninu prihoda od trgovanja devizama (približno oko milijardu kuna), a računa se i da bi zbog usporavanja dinamike ekonomske aktivnosti pod pritiskom mogli biti i prihodi od naknada.

Snaga domaćih depozita

Trenutno se procjene o ravnoteži pozitivnih i negativnih silnica doimaju konzervativnim. Čini se da više toga ipak ide na ruku bankama, osobito u svjetlu kombinacije utjecaja rasta referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke (od srpnja 2022.) i specifičnih okolnosti povezanih s ulaskom Hrvatske u eurozonu.

U strukturi izvora financiranja banaka u Hrvatskoj znatno su se više oslanjale na domaću depozitnu bazu. A uz ranije velike dnevne viškove likvidnosti, kojima je pridonijela i pojačana tendencija držanja depozita u bankama prije konverzije, dodana su i regulatorna rasterećenja.

Usklađivanjem instrumenata pri ulasku u eurozonu (prije svega smanjenjem stope obvezne pričuve na 1 posto) oslobodili su se ogromne dodatne likvidnosti. U situaciji kada je referentna kamatna stopa ECB-a, po kojoj se mogu deponirati višak likvidnosti kod središnje banke, sada već tri posto, bankama ti viškovi baš i nisu teret.

I veći su nego ikad. U središnjoj banci za ulaganje na raspolaganju je više od 15 milijardi eura. Kako je nedavno rekao glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, u odnosu na aktivnost, to je jedna od najviših razina više likvidnosti u europodručju, a također je važan čimbenik koji doprinosi odgođenom i/ili ograničenom prijenosu stezanja, tj. normalizacija monetarne politike. Kamate na depozite, pa onda na kredite.

Dok su na razini eurozone, primjerice, prosječne kamate na depozite kućanstava početkom ove godine dosegnule su oko 1,7 posto, kod nas su i dalje tek malo iznad nule i po tome su među najnižima u eurozoni. Na depozite tzv. nefinancijskih poduzeća rasle su jače, ali su također osjetno ispod onih koje banke u ostatku eurozone prosječno plaćaju deponentima iz tog sektora. Time je, barem zasad, manji i pritisak na zaoštravanje kreditnih uvjeta odnosno kamata na njih.

U Hrvatskoj udruge banaka drže da se tome dijelom može pripisati i snažan rast kredita poduzetnicima koji u proteklih nekoliko mjeseci rastu po visokim stopama. Na godišnjoj razini on je u prosincu premašio 20 posto (u siječnju čak 21,8%), po čemu se Hrvatska našla u samom vrhu EU, gdje pak cijena kredita snažno raste.

“Kamatne stope na dugoročne kreditne poduzećima u razdoblju od jedne do pet godina pokazuju iznenađujuću stabilnost u Hrvatskoj. U proteklih godinu dana blago je smanjeno (prema ESB-u u siječnju su iznosile oko tri posto), te su na kraju prošle i početkom ove godine u Hrvatskoj bile najpovoljnije”, navode u HUB-u, napominjući kako ni na kratkoročne kredite nisu bilježile značajniji iznos. rast.

Kompanije najviše osjetile

Ipak, poduzetnici koji su se u razmatranju kredita za financiranje poslovnih poduhvata unazad mjesec-dva suočili s kalkulacijama promjenjive kamatne stope uz šestomjesečni euribor (trenutno iznad 3,1%) plus približno toliko fiksne marže banke, ne prepoznaju se baš u statistici koja sugerira i dalje ograničeno prelijevanje rasta referentnih kamata ESB-a na cijenu kredita. To vrijedi za i najnovije statističke brojke koje kažu da su dugoročni krediti poduzetnicima odobreni u prvom mjesecu ove godine u prosjeku ugovoreni uz stopu od 3,88 posto.

I u nedavno objavljenom HNB-ovu sažetku gospodarskih, financijskih i monetarnih kretanja podcrtava se da se utjecaj ESB-ova ciklusa podizanja ključnih kamatnih stopa (započet u lanjskom srpnju) više reflektirao na poslovanje banaka s poduzećima, i kroz cijene depozita ia. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorenih kreditnih poduzećima u siječnju je iznosila 3,2 posto u odnosu na sredinu 2022. u prosjeku je veća za 1,5 postotnih bodova (za njihove depozite porasla je nešto manje od toga, na prosječnih 1,4% ).

Kad je pak riječ o trošku zaduživanja stanovništva, brojke povećavaju porast u tih sedam mjeseci od 1,1 postotni bod, na prosječnih 4,7 posto, ali u HNB-u to dijelom pripisuju relativno malenom iznosu u siječnju ugovorenih stambenih kredita. Kako su kamate na njih najniže, za neki “reprezentativniji” mjesec i porast bi bio manji.

Statistički uprosječene slike tržišta još su češće u raskoraku s pojedinačnim iskustvima. Ali mnogi će zajmotražitelji danas reći kako je kod depozita “odgođeni prijenos” rasta kamata ipak upečatljiviji. Promjenjivi dio varijabilne kamatne stope trebao bi, kažu, odražavati cijenu izvora kreditora. Nju kod nas zapravo reflektiraju nacionalne referentne vrijednosti

stope (NRS), ali ulaskom u eurozonu, tj. od početka ove godine pri ugovaranju novih kredita s promjenjivim kamatama NRS se više ne koristi kao referentni parametar promjenjivosti kamata. To je samo euribor. A na međubankarskom tržištu u području eura snažno se i brzo prelijevaju učinci “normalizacije” monetarne politike ESB-a.

Tromjesečni je euribor sredinom ožujka bio nešto više od 2,8 posto (s -0,5% u ovo doba lani), šestomjesečni je iznad 3,1 (u lanjskom ožujku -0,4%), a 12-mjesečni preko 3 ,6 posto (prije godinu dana -0,2%).

HNB je pak početkom ožujka objavio nove vrijednosti nacionalnih referentnih stopa (NRS). Posljednje ažuriranje odnosi se na zadnji kvartal 2022., a najnoviji izračuni prosječne cijene izvora financiranja postojećih banaka pokazuju da su unatoč smjeru monetarne politike u europodručju vrijednosti NRS-a u četvrtom tromjesečju uglavnom stagnirale ili su se nastavile smanjivati. Primjerice, vrijednost najzastupljenijeg indeksa u ugovorima o potrošačkim kreditima (šestomjesečni NRS1 za euro) za četvrti kvartal 2022. ostala nepromijenjena, na 0,07 posto.

Revizija kamatnih politika

Kao mjera stvarnih troškova izvora NRS trenutno bi svakako bio i znatno povoljniji parametar varijabilne kamate nego euribor. Ne, u HNB-u će se reći kako je realno pretpostaviti da će i ovdašnje banke postupno početi podizati depozitne stope, što će onda povećati i NRS, a time i kamate na kredite uzete prije 2023. koji su tako indeksirani.

Istodobno, za kretanje euribora presudna je politika kamatnih stopa ECB-a koja je još uvijek u znaku ciklusa povećanja kamatnjaka. Krediti vezani uz euribor u pravilu brže reagiraju na promjene, da prije nego što međubankarsko tržište eurozone reagira ne samo na donesene odluke ECB-a nego i na očekivane, buduće poteze.

Unatrag godinu dana taj je referentni parametar praktično za četiri postotna boda. U bankama u području eura rast kamata na kredite počeo je tako još u prvoj polovici prošle godine, au drugoj je već postao zamjetan i na strani depozita, na koje su se kod nas na kraju 2022. i početkom 2023. kretale oko donje točke intervala eura područja. To što su i prosječne na kredite porasle umjereno, osobito u sektoru stanovništva, u dobroj je mjeri objašnjivo vrijeme što je većina kredita građana ugovorenih s promjenjivim kamatama ipak vezana uz NRS.

Od toga je gotovo 80 posto stambenih, a oko 60 posto nenamjenskih. Kod novih kredita, pak, vidljivo je da se polako revidiraju kamatne politike i da su se počele odobravati po nešto višim kamatama, kaže Šošić. Istaknuvši da su neke banke odlučile privremeno ublažiti i/ili odgoditi povećanje kamata, podsjetio je i na sustav od deset ograničenja kamatnih stopa koje imamo u potrošačkom kreditiranju, a koje, kaže, odgovaraju tržišnim prosjecima.

Kod glavnih izvora sredstava