Suočeni sa sveopćom neizvjesnošću te izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje„Što nam sutra nosi?“, veliki broj ljudi je umjesto prebrođivanja krize na sigurnom i stalnom poslu, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke. mijenjam posao.
U kojoj mjeri su Hrvati mijenjali posao u posljednje tri godine i jesu li požalili zbog te odluke, istražili smo u novom MojPosao istraživanju provedenom naviše od 2.000 ispitanika.
Gotovo polovica radnika je dala otkaz u posljednje tri godine
U posljednje tri godinečak 45% radnika samoinicijativno je promijenilo je posaopotvrdilo je istraživanje.
I dok su podjednako otkazali davali i žene, na to su se odlučivale osobe u dobi od najčešće 31 do 40 godina (49% ispitanika) te visokoobrazovani radnici (51%). S druge strane, 38% zaposlenih sa srednjom stručnom spremom odlučilo se “povući sidro” i napustiti poslodavca.
Otkaz su u najvećoj mjeri davali ispitanicikomunikacija(67%),umjetničkih(60%),humanističkih(54%) teinformatičkih(50%) zanimanja dok su u najmanjoj mjeri otkazali u posljednje tri godine da li zaposleni u preradi hrane (18%), zdravstveni radnici (29%), industrijski (30%), ugostiteljski (32%) te administrativni djelatnici (35%) .
Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u najvećoj su mjeri promijenili samo jednog poslodavca (48%), dok ih je trećina (30%) promijenila dva, a tek petina njih (22%) promijenila je čak tri ili više poslodavaca u tri godine.
Muškarci su u odnosu na njezini spol promijenili veći broj poslodavaca. Njihova četvrtina (25%) je u promatranom razdoblju promijenila tri ili više poslodavaca, dok je isto učinilo 19% žena.
Iako mlađi ispitanici nisu davali otkaz onoliko često koliko su to činili njihovi stariji kolege, one koji su se odlučili na taj potez, promijenilo je više poslodavaca. Naime, svega 24% radnika mlađih od 30 godina je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, u usporedbi s 50% pripadnika starijih dobnih skupina.
Što je viša razina našeg obrazovanja, to je manja vjerojatnost da smo u prethodnom razdoblju promijenili više poslodavaca, potvrdilo je istraživanje.
Visokoobrazovani ispitanici češće imaju bolje uvjete zaposlenja, izbirljivi su kod traženja posla, a imaju i dulji period „uhodavanja“ u posao pa ga isto vrijeme rjeđe i mijenjaju. Promatrano kroz brojke, 42% zaposlenika sa srednjom stručnom spremom je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, dok je isto učinilo 57% ispitanika s visokom stručnom spremom.
Zbog čega smo davali otkaz?
Nije nikakva novost da najbolju povišicu dobivamo mijenjajući posao. Svjesni su toga i zaposleni u Hrvatskoj.
Stoga, ne čudi se kako je upravovisina plaće glavni razlog davanja otkazau posljednje tri godine. Na drugom mjestu su loši međuljudski odnosi, iza kojih slijedi nemogućnost profesionalnog napretka.
Zanimljivo je da se u top pet razloga davanja otkaza smjestio i osjećaj podcijenjenosti od strane poslodavca, kao i loši uvjeti rada koji su negativno utjecali na zdravlje zaposlenika. Među najrjeđim razlozima su povratak na rad iz ureda (nakon što su u epidemiji barem djelomično radili od kuće), lokacije tvrtke, ali i loše nefinancijske beneficije.
Neki su požalili svoju odluku
Od ispitanika koji su dali otkaz u posljednje tri godine,četvrtina (23%) je zbog te odluke požalila.
Žene su se nešto češće požalile zbog promjena poslodavca (24%) nego muškaraca (21%), baš kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom (24%) u usporedbi s visokoobrazovanim%).
U najvećem broju slučajeva do žaljenja je došlo jernovi posao nije bio toliko dobar koliko smo mislili da će biti.
Visoko na listi razloga su i bivši kolege, za koje čezne polovica ispitanika, ali i loši međuljudski odnosi na novom poslu. Iako loš menadžment nije bio visoko na listi razloga davanja otkaza, u trenutku kad su se na novom poslu susreli s lošim menadžmentom, ispitanici su požalili što su promijenili posao. Na novom poslu najmanje nas smetaju lokacija tvrtke, uvjeti rada (primjerice, nemogućnost rada od kuće) i ravnoteža između poslovnog i privatnog života te nefinancijske beneficije.
Posebno je demotivirajuća činjenica da je pola radnika (49%) koji su požalili zbog promjene posla i dalje na tom poslu, dok je preostala polovica u međuvremenu (51%) opet promijenila poslodavca.
Ispitanici koji su tražili što su promijenili posao Većina priznaju da bi se vratili bivšem poslodavcu (60%) kada bi im se pružila prilika. Povratku u ‘staro jato’ skloni su muškarci (60%) nego žene (55%) te srednjoškolski ispitanici (63%) od visokoobrazovanih (48%).
Promjena posla u idućih godinu dana
Gotovopolovica radnika (45%) u idućih godinu dana planira dati otkaz.
O prestanku pušenja češće razmišljaju muškarci (47%) nego žene (44%), oni u srednjim godinama (51% od 26 do 30 godina i 50% od 31 do 40 godina) kao i ispitanici sa srednjom stručnom spremom (48%).
Čime nas novi poslodavac može privući? Prvenstveno boljom plaćom i ukupnim financijskim paketom, snažan utjecaj na našu odluku ima i imidž, odnosno status tvrtke.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 2000 ispitanika, od kojih je 56% žena i 44% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 44% starije je od 41 godinu, dok ih je 12% mlađe od 25 godina, a 34% ima između
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
