Hrvatska je početkom godine postala članica eurozone, a usvajanje eura trebalo bi pospješiti njezinu integraciju sa zemljama u jezgri zone zajedničke europske vrijednosti i ojačati njezine institucionalne kapacitete, procjenjuju u Fitchu.

Agencija Fitch potvrdila je u petak Hrvatskoj ocjenu BBB+ i stabilne izglede, procjenjujući da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo zadržati otpornost na vanjske šokove zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj i vanjskoj poziciji te uspješnom uvođenju eura.

Fitch je sredinom srpnja podigao ocjenu dužničkih papira Hrvatske za jednu razinu, na ‘BBB+’, uz stabilne izglede, nakon zaključenja postupka prijema u eurozonu.

U listopadu potvrdio je ocjenu i izglede, upozorivši ipak da bi gospodarski rast u 2023. trebao usporeti zbog inflacije i posustajanja rasta u eurozoni.

Potvrđujući u petak ocjenu ‘BBB+’ i stabilne izglede, agencija je ponovila da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo zadržati otpornost na vanjske šokove dijelom zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj i vanjskoj poziciji te uvođenjem eura.

Približavanje jezgri

Hrvatska je početkom godine postala članica eurozone, a usvajanje eura trebalo bi pospješiti njezinu integraciju sa zemljama u jezgri zone zajedničke europske vrijednosti i ojačati njezine institucionalne kapacitete, procjenjuju u Fitchu.

“Pristup vjerodostojnom okviru monetarne politike ECB-a i kapaciteti likvidnosti banaka značajno će smanjiti vanjske i financijske slabosti, s obzirom na eliminaciju valutnog rizika”, ističe Fitch.

Europski poticaj

Hrvatsko gospodarstvo raslo je u 2022. za 6,3 posto, procjenjuje Fitch, podigavši ​​procjenu iz listopadskog izvješća za 0,2 postotnog boda.

U ovoj godini rast bi trebao usporediti na 1,7 posto, što je za 0,6 postotnih bodova više nego što su očekivali prošle jeseni.

Osobna potrošnja vjerojatno će ove godine usporediti oko jedan posto budući da raspoloživi dohodak i dalje pritišće inflaciju, a povjerenje potrošača i dalje je prigušeno, procjenjuju u Fitchu.

Ključni motor gospodarskog rasta u ovoj godini bit će ulaganja koja bi trebala porasti oko 5,5 posto budući da bi povlačenje novca iz fondova EU-a trebalo postići vrhunac, napomenu, izdvajajući brzi tempo povlačenja novca iz europskog Programa za oporavak i otpornost.

U 2024. rast hrvatskog gospodarstva trebao bi se ubrzati na oko tri posto, pojačan oporavkom osobne potrošnje, procjenjuju u Fitchu.

Manji je kopala

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u ovoj godini spustiti na 65,2 posto, sa 68,3 posto u 2022. i biti manji za čak 20 postotnih bodova nego na vrhuncu pandemije, a smanjivat će se iu idućim godinama, iako sporijim tempom, zbog slabijeg rasta nominalnog BDP-a.

Ovogodišnji proračun trebao bi biti u deficitu od 2,4 posto BDP-a, nakon suficita u 2022., zbog slabijeg gospodarskog rasta i veće potrošnje, prognozira Fitch.

Saldo tekućeg računa trebao bi pokazati mali deficit zbog slabije potražnje glavnih trgovinskih partnera i većih investicija koje zahtijevaju uvoz, procjenjuju te dodaju da bi uvođenje eura i ulazak u Schengen mogli dodatno podržati turizam.

Plodovi eura

Fitch napominje da bi mogao sniziti rejting dužničkih papira Hrvatske bude li javni dug rastao kroz dulje razdoblje, “primjerice zbog izraženijeg i duljeg razdoblja labavije fisk

Više o temiIzvor:Poslovni.hr