Odluka suvlasnika Fortenove da pokrene međunarodni proces ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo BV, nizozemskoj tvrtki koja je vlasnik Fortenova Group dd, nije bila unaprijed planirana i bila je prisiljena situacija nemogućnosti da tvrtka pronađe (prihvatljiv) izvor financiranja kojim bi riješila refinanciranje obveznice u iznosu od 1,16 milijardi eura koja na naplatu dospijeva početkom rujna.
Službeno, razlog zašto se Fortenova nudi na prodaju je to što tvrtka ima sankcionirane osobe u svojoj vlasničkoj strukturi (Sberbank i VTB banka). Ne, Sberbank i VTB banka pod sankcijama su više od godinu dana, a za to vrijeme Fortenova normalno posluje i nitko nikada nije spominjao mogućnost prodaje tvrtke već ove godine.
Istina je da je u međuvremenu zbog sankcija ruskim bankama bilo problema s održavanjem Skupštine društva, uslijed čega nije bilo moguće donositi krupne odluke, no u siječnju ove godine Skupština je uspješno održana i donesene su odluke kojima je omogućeno ‘olakšati donošenje odluka na budućim skupštinama, omogućiti daljnju konsolidaciju strukture i poslovanja Fortenova grupe te osigurati pravovremeno donošenje ključnih poslovnih odluka’, kako je bilo priopćeno.
Među ostalim, rečeno je da će ‘sada biti moguće nove akvizicije i spajanja ili prodaja imovine do maksimalnog iznosa od 500 milijuna eura u 2023.’ Znači, još samo prije malo više od tri mjeseca u Fortenovima se razmišljalo o prilično značajnim akvizicijama, a ne o prodaji tvrtke!
No u posljednjih je šest mjeseci cijena novca na međunarodnom tržištu značajno porasla, što više, a američka i europska središnja banka imaju namjeru nastaviti dizati kamate, a Fortenova u međuvremenu nije uspjela pronaći financijera za novi kreditni aranžman.
Konac je travnja, do roka isplate 1,16 milijardi eura HPS Investment Partnersu ostalo je manje od pet mjeseci, a prema svemu sudeći jedina ponuda koju je Fortenova za rješenje refinanciranja dobila od HPS-a, čija je ponuda produžila postojeće obveznice na rok koji neće biti dulji od kraja 2024. godine, uz uvjete sličnim sadašnjima, ali i uz značajan dodatni jednokratni trošak. Tvrtka nema izbora i mora to prihvatiti.
Tko bi uopće želio cijelu Fortenovu?
Pretpostavka je da ova ponuda, osim značajnog jednokratnog troška, sadrži i čitav niz drugih uvjeta. Između ostalog – prodaja cijelih tvrtki. Da je Fortenova zauzela realniji pogled na geopolitičku i gospodarsku situaciju nakon pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, možda bi mogla, umjesto da planira novog investitora za refinanciranje obveznica, pripremiti dva ili eventualno tri svoja operativna poduzeća i prodavati ih pojedinačno.
Vidjeli smo prije dvije godine, kada je Fortenova prodala Ledo za 615 milijuna eura, da se za pojedine njezine operativne tvrtke na tržištu može dobiti i mnogo više nego što se procjenjuje i pretpostavlja. Drugim riječima, s prodajom Jamnice i još neke od manjih kompanija, Fortenova je mogla pokriti i dug na ime obveznice i 78 milijuna eura takozvanog ‘graničnog duga’, odnosno još uvijek nepodmirenih potraživanja dobavljača po dogovoru u nagodbi vjerovnika Agrokora.
Osim toga, pojedine tvrtke bilo bi puno lakše prodati nego Fortenova kao cjelina, ali i za pripremu njihove prodaje potrebno je vrijeme. Pravo je sada pitanje tko bi Fortenovu, kao takvu, u ovom trenutku uopće želi kupiti.
Drago Munjiza, konzultant i jedan od najboljih poznavatelja tržišta na kojem djeluje Fortenova, smatra da za cijelu Fortenovu u ovom trenutku nije zainteresirana niti jedna multinacionalna kompanija. Zainteresiranog preuzimača Munjiza vidi eventualno u redovima postojećih suvlasnika. najveći među njima je Pavao Vujnovac no question bi li u ovom trenutku čak i on mogao osigurati dovoljno novca za preuzimanje većinskog vlasništva u Fortenovi, uz istovremeno podmirenje obvezničara i dobavl.
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
