Američki bankarski sektor u posljednje vrijeme je u središtu pozornosti, što nije neobično s obzirom na nedavne propasti Silicon Valley Bank i Signature Bank te propast First Republic Bank koja je obilježila početak tjedna. E, upravo zato je važno pogledati imovinu i obveze američkih banaka jer se iz njih može vidjeti kako posluju i zašto ponekad propadnu.
Visual Capitalist napravio je pregled depozita, zajmova i druge imovine i obveza koje čine zajedničku bilancu banaka u SAD-u koristeći podatke iz Federalnih rezervi. Prema njihovim podacima, američki bankarski sektor ima više od 4000 banaka koje je osigurao federalni regulator FDIC koji igraju ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje sigurnim pohranom depozita i davanjem kredita u obliku zajmova.
Aktiva i pasiva američkih banaka
Prema njihovim podacima, ukupna imovina američkih banaka, koja je temelj poslovanja svake banke i služi kao osnova za davanje zajmova i kredita te stvara prihod, iznosi 22,9 bilijuna dolara. Inače, zdrav portfelj imovine s kombinacijom zajmova zajedno s dugoročnim i kratkoročnim vrijednosnim papirima ključan je za financijsku stabilnost banke, osobito jer imovina koja nije tržišno označena može imati nižu vrijednost od očekivane ako se rano likvidira. Od četvrtog tromjesečja 2022., američke banke ostvarile su prosječan prihod od kamata od 4,54 posto na svu imovinu.
Kada su u pitanju zajmovi i leasing, koji su primarna imovina za stvaranje prihoda banke, oni to čine 53 posto imovine koju drže banke u SAD-u i premašuju iznos od 12 milijardi dolara. To uključuje: zajmove za stambene i poslovne nekretnine koje čine 45 posto svih zajmova i zakupa; komercijalne i industrijske kredite za poslovanje koji su 23 posto svih kredita i leasinga; potrošačke kredite za osobne potrebe (primjerice kreditne kartice i auto krediti) koji čine 15 posto te druge vrste kredita kojih je ukupno 17 posto.
Vrijednosni papiri čine sljedeći najveći dio imovine američkih banaka – gotovo četvrtinu, odnosno 23 posto s 5,2 bilijuna dolara. Banke prvenstveno ulažu u vrijednosne papire riznice i agencije, koji su dužnički instrumenti koje izdaje vlada SAD-a i njezine agencije.
Novčana sredstva su mali, ali bitan dio bilance američkih banaka. Čime 13 posto ukupne imovine sa 3,1 bilijuna dolara, a posjedovanje dostatnih sredstava osigurava odgovarajuću likvidnost potrebnu za ispunjavanje kratkoročnih obveza i regulatornih zahtjeva.
S druge strane, banke moraju upravljati obvezama jer je ključno za održavanje likvidnosti, upravljanje rizikom i osiguranje ukupne solventnosti banaka, a one u američkim bankama iznose 20,7 milijardi dolara prema Visual Capitalistu.
Kada su u pitanju depozitikoji čine najveći dio pasivnih banaka jer predstavljaju novac koji su klijenti povjerili tim institucijama, banke u SAD-u imale su 17,18 milijardi dolara ukupnih depozita od 12. travnja 2023., pri čemu su ostali depoziti činili 74 posto ukupnih obveza, dok su veliki oročeni depoziti činili 9 posto.
nakon depozita, posudbe su sljedeća najveća obveza u bilanci američkih banaka, čineći gotovo 12 posto svih obveza. To uključuje kratkoročne zajmove od drugih banaka ili financijskih institucija, kao što su savezni fondovi i ugovore o ponovnoj kupnji, zajedno s dugoročnim zajmovima, kao što je podređen dug koji je rangiran ispod ostalih zajmova i vrijednosnih papira u slučaju neispunjavanja obveza. Ukupno iznose 2,4 milijarde dolara.
Bitna je ravnoteža
A zašto je sve ovo važno? Kao iu svakom drugom poslu, i banke moraju uravnotežiti svoje financije kako bi ostale solventne. Međutim, uspješno bankarstvo također se uvelike oslanja na povjerenje štediša, a dok u drugim poduzećima erozija povjerenja klijenata može dovesti do kvarova u budućim poslovnim poslovima i prihodima, samo se u bankarstvu gubi povjerenja klijenata može se brzo pretvoriti u postojeće uklanjanje depozita koji podržavaju sve mogućnosti za stvaranje prihoda.
Iako do nedavnih kolapsa banaka nije došlo samo zbog povlačenja štediša, to je odigralo ulogu. U slučaju First Republic Bank, deponenti su povukli više od 101 milijarde dolara u prvom kvartalu 2023., što bi bilo više od 50 posto njihovih ukupnih depozita od sredine ožujka. konzorcij banaka nije uložio 30 milijardi dolara u bankovne depozite. A takvi ‘požari koji se brzo šire’ na babama su u početku uzrokovani lošim upravljanjem imovinom, što se ponekad može otkriti iu bilancama banaka.
Kombinacija prekomjernog ulaganja u dugotrajne vrijednosne papire koji se drže do dospijeća, jedan
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
