Podatkovni centri: I oblaci postaju zeleni

Europska unija najavila je da će do 2025. certificirati podatkovne centre, goleme potrošače energije, prema energetskoj učinkovitosti, slično kao što se označava energetski razred hladnjaka, pećnice ili perilice rublja. Do 2030. moraju postati ugljično neutralni. Investitori manje osviješteni o čuvanju podataka u oblaku sreću mogli bi potražiti u trećim zemljama

Do 2025. i podatkovni centri nositi će oznaku energetskog razreda poput kućnih uređaja. Europska unija certificirat će te goleme potrošače električne energije prema energetskoj učinkovitosti, baš kao što se označava energetski razred hladnjaka ili perilice rublja, kako bi se smanjio njihov negativni utjecaj na okoliš. Naime, uza stalan porast količine podataka za obradu i pohranu potrošnja energije u podatkovnim centrima postaje sve veći izazov za održivost. Predviđa se da će do 2030. podatkovni centri pokriti 3,2 posto potražnje za električnom energijom u EU. Inače, u svjetskim razmjerima procjenjuje se da digitalne tehnologije danas troše između pet i devet posto ukupne količine električne energije. Očekuje se da će se ova potrošnja povećati primjenom umjetne inteligencije (AI), internetskih stvari (IoT) i povezanih tehnologija blockchain. blockchain), što će izazvati rast emisije stakleničkih plinova ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.

Nema izbora

Europska komisija provela je studij o energetski učinkovitim tehnologijama računalstva u oblaku i politikama za ekološki prihvatljivo tržište oblaka koja se bavi pitanjem sve veće potrošnje energije zbog širenja tih usluga. Odlučeno je da podatkovni centri moraju postati energetski učinkovitiji i upotrebljavati više obnovljivih izvora energije te do 2030. postati ugljično neutralni. Ta je uredba prihvaćena u srpnju 2021., postavlja i okvir za održiva ulaganja u podatkovni centar te će podržati uvođenje inovativnog, zelenog i sigurnog oblaka.

Ozelenjavanjem računalstva u oblaku i elektroničkih komunikacijskih usluga i mreža trebala bi se postići ugljična neutralnost do 2050. godine. No prije te uredbe prvi korak u energetskom kroćenju podatkovnih centara bio je Kodeks ponašanja energetske učinkovitosti podatkovnih centara (CoC) iz 2008. godine. Riječ je o dobrovoljnoj inicijativi kojom su se željeli informirati i potaknuti vlasnici podatkovnih centara na potrebu smanjenja potrošnje energije i preporučiti najbolju praksu i ciljeve energetske učinkovitosti. No sad Europska unija ne ostavlja izbora: u njezinu zelenom planu i podatkovni centri moraju postati zeleni. Stoga je pravo pitanje kakva će biti budućnost podatkovnih centara koji zelenu tranziciju neće moći provesti, odnosno neće dobiti certifikat? Primjerice, klimatski aktivisti već su donijeli smrtne presude potencijalnim podatkovnim centrima.

Prognani iz Nizozemske

Iako je ​Zeewolde, grad u blizini Amsterdama, odobrio plan Mete, bivšeg Facebooka, za gradnju najvećeg podatkovnog centra u toj zemlji iz koje bi Facebook, Instagram i Whatsapp opsluživali korisnike diljem Europe, ništa od toga. Bijesni aktivisti omeli su Metine planove pokazujući da usred velike energetske krize klimatski osviješteni građani ne gledaju blagonaklono na tehnološku infrastrukturu koja uvelike crpi električnu mrežu, ali i vodu. Podatkovni centri koji opslužuju aplikacije koje koriste milijune Europljana gladni su energije i vode koji će im u budućnosti trebati sve više i više. Prema procjenama, potrošnja električne energije podatkovnih centara porast će do 2030. na 18,5 posto u odnosu na 2018., a Europska komisija je prilikom donošenja uredbe o certificiranju podatkovnih centara vodila činjenicu da Vlada ne bi trebala biti u situaciji u kojoj mora birati između podatkovnih centara s jedne strane i osiguranja dovoljne količine električne energije za gospodarstvo i stanovništvo s druge strane.

No to neće biti jednostavno. Gartnerovi analitičari predviđaju da će se 50 posto podataka generiranih u tvrtkama obrađivati ​​izvan tradicionalnog podatkovnog centra ili oblaka do 2025., nedavno globalno istraživanje pokazalo je da 78 posto IT donositelja odluka prioritetom smatra premještanje IT infrastrukture u digitalnu sferu.

Toplo-hladni problemi

Budući da se sve više podataka pohranjuje u oblak, podatkovni centri postaju kritična točka sraza zelene i digitalne tranzicije pa rasprava o njima postaje potrebna kako ljeta u EU-u postaju toplija i sušnija. Što će tek biti u budućnosti ako već sad podatkovni centri zbog ekstremnih ljetnih vrućina otežano rade?! Ljetos su zbog vrlo visokih ljetnih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu prekinule dvije rashladne jedinice u Oracleovu podatkovnom centru. Slične probleme doživio je Google, a dvije vodeće londonske bolnice imale su probleme s informatičkim sustavima, zbog čega su za nekoliko tjedana odgođeni termini operacija i pregleda. Vrlo velike vrućine i manjak električne energije također dovode u pitanje i sigurnost podatkovnih centara jer svaki stupanj iznad standarda za koji projektiran podatkovni centar može značiti gubitak od 10 do 15 posto kapaciteta.

Pokušavajući spasiti podatke, zaposlenici podatkovnih centara u Ujedinjenom Kraljevstvu ljetos su zalijevali krovove rashladnih jedinica iako je istovremeno u nekim dijelovima Europe snazi ​​bila odredba o štednji vode. Električna energija i voda dva su međusobno povezana resursa, posebno kad je u pitanju hlađenje. Većina energije u podatkovnim centrima upotrebljava se za napajanje poslužitelja, ali golemi objekti također proizvode toplinu i moraju se hladiti.

To zahtijeva ili energiju kad se koristi tradicionalno zračno hlađenje ili vodu kad se poslužitelji hlade isparavanjem vode, što je energetski učinkovitije. No gradnja vjetroelektrana i solarnih parkova u korist podatkovnih centara, a ne lokalnog stanovništva ne sviđa se uvijek građanima i potiče aktivizam poput onoga u Zeewoldeu. Sve je to navelo Europsku komisiju da zatraži od korisnika zasebnu objavu neizravne emisije stakleničkih plinova koji proizlaze iz kupnje usluga podatkovnog centra i na kraju njihovo certificiranje.

Održivo i domaće

Certifikaciju će najvjerojatnije proći svi hrvatski podatkovni centri jer neki od njih već troše zelenu energiju. Tako A1 Hrvatska već dulje prati svjetske trendove i njezini podatkovni centri napajaju se električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora.

Konzultant za informacijsku sigurnost A1 Hrvatska Damir Bujan tvrdi da će certifikacija energetske učinkovitosti pomoći u praćenju i poboljšanju energetske učinkovitosti podatkovnih centara. Tvrtke koje uspiju dobiti certifikat bit će prepoznate kao odgovorne prema okolišu iu skladu sa zahtjevima Europske unije za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Tvrtka će također biti potaknuta na usvajanje energetski učinkovitih tehnologija i procesa za smanjenje potrošnje energije i utjecaja na okoliš. Jer ta je najava korak naprijed u stvaranju održive budućnosti i borbi protiv klimatskih promjena.

– Postoji mogućnost da neki nedovoljno ekološki osviješteni podatkovni centri potraže toplice u trećim zemljama koje imaju blaže propise o energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša. Međutim, treba imati na umu da to neće biti dugoročno održivo. Naime, tvrtka se sve više okreće zelenim inicijativama, uključujući smanjenje potrošnje energije i utjecaj na okoliš, zbog čega postaju sve konkurentniji i privlačniji korisnici. Također, mnoge zemlje uvode stroge propise i zakone o radi energetske učinkovitosti i zaštite okoliša – kaže Bujan i dodaje kako je održivost neizbježna budućnost te se tvrtke koje se ne prilagode mogu suočiti s poslovnim rizicima i gubitkom povjerenja korisnika i partnera.

Uvjet opstanka

Direktor sektora DataBox Business Solutions ​Vladimir Olujić on misli da će podatkovni centar koji padnu na certifikacijskom testu prestati postojati.

– Takvi podatkovni centri u razvijenim zemljama će postojati jer će se jednostavno nestati s tržišta zato što će biti manje kvalitetni i manje ekonomični za krajnje korisnike. S vremenom će certifikacija podatkovnih centara doći i do manje razvijenih zemalja, no tu je riječ o daljoj budućnosti – napominje Olujić.

Prema njegovim riječima, podatkovni centri, pa tako i DataBox, na različite se načine prilagođavaju potrebama korisnika kako bi se omogućila učinkovitija pohrana, upravljanje i obrada podataka. S brzim napretkom umjetne inteligencije, takvi centri su izloženi stalnim promjenama kako bi se mogli nositi sa zahtjevima obrade sve više podataka. Jedan od načina prilagodbe je primjena specijaliziranih hardverskih i softverskih rješenja za AI, uključujući korištenje grafičkih procesora (GPU) i specijaliziranih AI čipova za brzu obradu podataka, te korištenje skalabilne arhitekture. Sposobnost brzog širenja infrastrukture potrebna je kako bi se podatkovni centar mogao nositi s rastućim zahtjevima za obradu podataka. Sve se to postiže virtualizacijom, spremnicima i automatiziranom orkestracijom koja omogućuje dinamičku prilagodbu kapaciteta.

Svakodnevna briga

Olujić dodaje i da je najava Europske unije o certificiranju podatkovnih centara prema energetskoj učinkovitosti do 2025. važna i pozitivna inicijativa koja će pridonijeti smanjenju potrošnje energije i emisija ugljikova dioksida u Europi.

– Racionalizacija potrošnje energije svakodnevna je briga svakog tko postoji što kvalitetnije upravljati podatkovnim centrom. Inače, takvi centri već su sada jedni od na