Pametna poljoprivreda: Senzori rastu na terenu

Sustavi i aplikacije za nadzor stoke i uzgoj biljaka već su dugo dragocjeni pomagači poljoprivrednicima, budući da je takvim softverom na moderne farme stigla i umjetna inteligencija. Iako malo koji poljoprivrednik može priuštiti senzore, dronove, robote, autonomne traktore i sličnu opremu koja bi, recimo, sijala sjeme i ubirala plodove, uspon upravo takve povezane ili pametne, digitalna poljoprivreda iz temelja mijenja globalnu poljoprivrednu scenu. Za velike igrače nezamisliv je rad na oranicama iu ambarima bez njih

Na žitnim poljima posljednjih godina rastu i senzori, tehnološki alati za pametnu poljoprivredu koji u stvarnom vremenu šalju informacije o tome što se događa s usjevima, kakvo je tlo, kada i koliko ga treba navodnjavati, treba li usjev tretirati pesticide… Senzorima pomažu dronovi , traktori opremljeni tehnologijom, analitikom podataka, softverski potpomognutom umjetnom inteligencijom (AI)… Oni upravljaju plantažama i pomažu poljoprivrednicima da povećaju prinose i održivost proizvodnje prilagođene klimatskim promjenama. Svi podaci dostupni su u stvarnom vremenu, što u usporedbi s tradicionalnim uzgojem usjeva ne samo da poboljšava prinos već i smanjuje troškove proizvodnje. Takva se tehnologija primjenjuje i na stočarskim farmama, gdje ima iste učinke.

Veliki prednjače

Brojne tehnološke inovacije preoblikovale su se tijekom proteklog desetljeća tradicionalnu poljoprivredu u pametnu (povezanu ili digitalnu) i zauvijek se promijenile. Zasad se njima koriste velike tvrtke, ali će uskoro biti potrebne svim poljoprivrednim proizvođačima koji se žele opstati na tržištu, jer racionalno i održivo poslovanje nema alternativu. Prema posljednjem izvješću Counterpointa o tržištu milijuna globalno povezanih poljoprivrednih proizvoda, isporuka povezanih poljoprivrednih uređaja rast će za 30 posto na godinu i dosegnuti 187 jedinica do 2030. godine. Potrebu za pametnim alatima imaju velike plantaže i farme i to ne samo zbog klimatskih promjena i uštede novca nego i nedostatka radnika te će tržište uzgoja usjeva biti najbrže rastući segment pametne poljoprivrede, a uslijedit će ga praćenje stoke, što će utjecati na veću prodaju bespilotnih letjelica, robota i traktora.

Najveća potražnja za inovacijama za pametnu poljoprivredu sada je u Kini, Europi i Americi, ali uskoro će Kina prednjačiti u odnosu na sve ostale i postati najveće svjetsko tržište za tu vrstu alata. Na američkom i europskom tržištu potražnja za tehnologijom pametne poljoprivrede potiče brojnost velikih plantaža i farmi te nedostatak radnika, a Indija, koja ima najveću površinu obradive zemlje u svijetu, zaostat će u tom procesu zbog toga što su njezine plantaže i farme male.

Agrikulturno automatiziranje

Pametna poljoprivreda prikupljanjem i analizom podataka u stvarnom vremenu omogućuje poljoprivrednicima učinkovitije pratiti i upravljati usjevima i tako donijeti dobre odluke o sadnji u pravo vrijeme te tretman usjeva. No ta tehnologija još nije cjenovno masovno dostupna. Primjerice, viši istraživač Kontrapunkta, analitičar Soumen Mandal izjavio je da iako su bespilotne letjelice najvažnija tehnologija koja podržava poljoprivredu, trenutno se nedovoljno koriste zbog nedostatka stručnih pilota, brzog pražnjenja baterije i visokih troškova. Iz sličnih razloga trenutno se malo koriste roboti u poljoprivredi, no to bi se uskoro moglo drastično promijeniti. Viši analitičar u Kontrapunktu Akshara Bassi predviđa da će pametni uređaji kao što su pametne ogrlice i pedometri uskoro biti bolje prihvaćeni među uzgajivačima stoke zbog lakoće upravljanja stokom koju ti uređaji omogućuju.

– Očekujemo da će tržište pametne stoke rasti 18 posto godišnje do 2030., potaknuto nižim cijenama, masovnom dostupnošću pristupačnih načina povezivanja, jeftinijim održavanjem uređaja i državnim subvencijama za digitalizaciju poljoprivrede – rekao je Bassi, dodavši da će automatizacija poljoprivrede biti potaknuta i većom cijenom rada i nedostatak radnika.

Kontrola zdravlja i zrelosti

Pametna poljoprivreda poboljšat će zdravlje usjeva, smanjiti ugljični otisak smanjenjem uporabe pesticida te pomoći prehraniti rastuće stanovništvo svijeta. Prema podacima UN-a, broj stanovnika u svijetu narast će na 9,7 milijardi 2050. godine te će pametna poljoprivreda biti od presudne važnosti za dostatnost hrane. Omogućiti će prilagodbu proizvodnje hrane novim klimatskim uvjetima i postići veće prinose uz smanjenje operativnih troškova. Sada pametne farme postižu za 1,75 posto veće prinose uz osam posto manju potrošnju vode te niže troškove energije od 17 do 23 dolara po hektaru. Pametno upravljanje usjevima, primjerice, provjera zdravlja usjeva koja se odvija putem IoT senzora i bespilotnih letjelica, pokazalo se najvrjednijim za poljoprivrednike. Senzori postavljeni na poljima pokazuju razinu vlage, temperaturu i pesticide, sastav tla, prisutnost ugljikova dioksida, kisika i drugih plinova te kiselost tla. Bespilotnim letjelicama nadgleda se zdravlje i zrelost usjeva, procjenjuje potrebe za navodnjavanjem, otkrivaju štetnici te se usjeve tretiraju iz zraka.

Tehnologija koja omogućuje sve to softver je pokrenut umjetnom inteligencijom. Poljoprivredne aplikacije upotrebljavaju GPS, slike za prepoznavanje i razne IoT uređaje za navođenje bespilotnih letjelica. Primjerice, ako bespilotna letjelica pronađe neobične oblike lišća biljaka, tehnologija prepoznavanja slike pokreće usporedbu s unaprijed učitanim slikama zdravog lišća i otkrivenih abnormalnosti. Na temelju usporedbe, poljoprivrednik odlučuje hoće li usjev tretirati pesticide i pokrenuti bespilotnu letjelicu koja ima ugrađen spremnik gnojiva te može precizno prskati zahvaćeno područje i preduhitriti moguće probleme i štetu, povećati prinos i smanjiti gubitak.

Nova tehnologija pametnog uzgoja ukida ručno kontroliranje uvjeta proizvodnje, podaci sa softvera lako su čitljivi i mogu se brzo analizirati te dati važne informacije o stanju usjeva ili stoke. Softver za pametnu poljoprivredu dizajniran je za pomoć u raznim aspektima upravljanja plantažama i farmama, osim praćenja usjeva i stoke, te za upravljanje prihodima, narudžbama, rashodima, kompletnim financijama i ljudskim resursima. Krajnji cilj pametne poljoprivredne tehnologije je omogućiti preciznu proizvodnju i smanjiti boravak poljoprivrednika na terenu. Pametna poljoprivreda utječe na svaki aspekt poljoprivrednog procesa, tehnologija se može prilagoditi specifičnim strojevima i sustavima, primjerice, traktorima i prskalicama, te upotrijebiti prikupljene podatke za potpuni prikaz poslovnih procesa u stvarnom vremenu.

Važne uštede

Iako sve više poljoprivrednih poduzeća koristi pametnu tehnologiju za postizanje većih prinosa uz smanjenje ukupnih operativnih troškova, prema podacima Counterpointa, procjenjuje se da će se manje od 10 posto farmi na svijetu do 2030. koristiti povezanom poljoprivredom. U svijetu već postoje brojne aplikacije za pametnu poljoprivredu, primjerice allMETEO, Smart Elements, Pycno, Farmapp, Growlink… Primjerice, besplatna letjelica Sense Fly eBee SQ upotrebljava višeslojne analize slika za procjenu zdravlja usjeva, a korištenje takve tehnologije šest je puta učinkovitije od ljudskog rada, dok platforma Crop Performance pomaže poljoprivrednicima unaprijed pristupiti količini i kvaliteti uroda te njihovoj osjetljivosti na nepovoljne vremenske uvjete poput poplave i suše. Omogućuje optimizaciju opskrbe vodom i hranjivim tvarima za svaki usjev, pa čak i odabir značajki prinosa za poboljšanje kvalitete. Primjena rješenja poput SoilScouta omogućuje poljoprivrednicima uštedjeti i do 50 posto vode za navodnjavanje, smanjiti gubitak gnojiva uzrokovan prekomjernim zalijevanjem te dati korisne uvide bez obzira na godišnje doba ili vremenske uvjete.

Agroboti i poljoprivredne aplikacije

Brojne tehnologije pomažu i pri upravljanju farmama, npr s kraja na kraju sustavi uključuju IoT uređaje i senzore instalirane u prostorijama te nadzornu analitičku ploču s ug