Ali drugi mi smetaju dok radim. Najbolje radim sâm – ovo je rečenica uz koju ćete danas teško zajamčiti uspjeh u poslu. Ne, više nije dovoljno biti najbolji u onome što radite. I ne, ne možete se zatvoriti u svoju sobu i odraditi posao najbolje što znate. Spremnost za rad u timu, empatija i dobra komunikacija – to su osobine koje sve više poslodavaca želi vidjeti kod svojih zaposlenika, a uspjeh na radnom mjestu danas zahtijeva više od tehničke stručnosti.
U borbi između mekih i tehničkih vještina (engl. mekan ja teške vještine) koji se traže od zaposlenika već neko vrijeme pobjeđuju mekše. I to nije neobično. Mnogo toga se promijenilo u posljednjih nekoliko godina; između ostalog i zahtjeva tržišta rada. Pandemija je uzela svoj danak, tehnologija mijenja poslove gotovo svakodnevno, a tražene vještine se mijenjaju u skladu s tim. Dakle, u vrijeme kada se mnogi pitaju hoće li tehnologija preuzeti njihov posao u budućnosti, treba se prisjetiti da vještine koje definiraju našu ljudskost postanu najvrijednije i najtraženije na tržištu.
Tehničke vs. meke vještine
I naravno, to ne znači da više nije važno znati raditi svoj posao, daleko od toga. Tehničke vještine i dalje su nedvojbeno važne, no one su, kako objašnjavaju s portala MojPosao, samo dio slagalice koja tvori kvalitetna i tražena radnika. Prema njihovom iskustvu, umjesto obrazovanja i kvalifikacija, koji su nekada bili najvažniji dio oglasa za posao, poslodavci danas traže vještine poput dobre komunikacije, sposobnosti rada u timu, kreativnosti u radu, samomotivacije, učinkovitog rješavanja problema i nepredviđenih situacija – sve kvalitete koje nas razlikuju od strojeva.
– Rekla bih da tehnička znanja i vještine, odnosno općenito jezgrena znanja povezana sa strukom i temeljnom djelatnošću poslodavca, već dulje nisu jedino što poslodavci traže. Dogodile su se promjene koje zahtijevaju veliku učinkovitost, agilnost i prilagodljivost promjenama, a to dalje ovisi o nizu čimbenika koji su vezani upravo uz meke vještine. Primjerice, motivacija je iznimno važan prediktor uspjeha, stoga je valja podizati i zapošljavati ljude koji znaju motivirati i sebe i svoje suradnike – objasnila je izvanredna profesorica na FFZG-u Renata novac.
A da tehničke vještine više nisu presudne, istaknula je i menadžerica ljudskih potencijala za regiju Adria u Mazarsu Ana Talajić objašnjavajući da su neke vještine ono što razlikuje zaposlenike i odlučujući su čimbenik kada se radi o njihovim odlukama o zadržavanju ili napredovanju.
– Vještine dvadeset prvoga stoljeća temelje se na vještinama dubokog učenja (engl. duboko učenje) kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i timski rad te se sastoje od kombinacija mekih vještina i tehničkih vještina. Zaposlenik može biti tehnički stručan, no bez potrebnih mekih vještina izglednije je da neće napredovati kao ostali – istaknuo je Talajić.
Pandemija kao katalizator
A za sve koji i dalje misle da su priče o pandemiji gotove – nisu. Naime, kao iu mnogočemu drugome, upravo je pandemija, pa i kriza koje su se nastavile na nju, kumovala promjeni radnog okružja.
– Izazovi poput pandemije, rata u Ukrajini, inflacije i potresa doveli su do toga da organizacije danas traže emocionalno inteligentne radnike s nizom mekih vještina. Prije deset-petnaest godina najtraženije vještine bile su kreativnost, proaktivnost i upravljanje vremenom. Danas su pak najpoželjniji oni zaposlenici koji su spremni na izazove i koji se znaju nositi s promjenama – objasnio je viši konzultant za upravljanje ljudskim resursima iz Selectio grupe. Tanja Prekodravac.
Digitalizacija za petama
Krize nisu jedine utjecale na sve veće fokusiranje na meke vještine. Upravo tehnološki napredak znatno mijenja radno okružje, pa se slijedom toga mijenjaju i potrebne vještine. I bez uvođenja visoke tehnologije u posao s portala MojPosao dali su nam primjer kako je digitalizacija promijenila zahtjeve na poslu u posljednjih dvadesetak godina. Zbog društvenih mreža, elektroničke pošte i ostalih digitalnih komunikacija koja je danas svima dio rutine razvila se i potreba za razumijevanjem pravila poslovne komunikacije na internetu, pisanja e-pošte i vođenja virtualnih sastanaka.
Ipak, na mnogo višoj razini od uvođenja e-pošte danas nam za vratom puše umjetna inteligencija. Gotovo svakodnevno slušamo o tome koji će se poslovi digitalizirati, koji će nestati i što sve AI m
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
