Gavrilović: Nekadašnji ponos Banije danas izaziva ravnodušnost konkurencije

Tvrtka dobro posluje, ali provodi skupinu prerađivača prigodom manjim od sto milijuna eura. ‘Velika trojka’ – MI Braća Pivac, PIK Vrbovec i PPK Karlovac – ima znatno veće prihode. Neki Gavriloviću zamjeraju i to što nema kooperanata, zbog čega izostaje dodana vrijednost u proizvodnji. U zlatnim vremenima zapošljavao je između pet i šest tisuća ljudi te je imao još toliko suradnika, uglavnom na Baniji.

Kad smo prije četiri godine pisali o petrinjskom Gavrilovićuvlasnika te tvrtke Georg Gavrilović i čelni čovjek, njegov sin (također Georg – mlađi), nisu bili sretni. Poručili su nam da je tekst napisan u negativnom tonu, ne navevši pritom bilo kakav argument da napisano nije bilo točno. Iako je tvrtka nastavila dobro poslovati, čini se da se poslovna politika nije previše promijenila. Da se razumijemo, Gavrilović je jako dobra tvrtka, Georg mlađi dobro upravlja njome, no taj nekadašnji ponos Banije i dalje izaziva ravnodušnost Petrinjaca i stanovnika okolnih mjesta, a ni među konkurencijom nema uzbuđenja kad govorimo o tim Petrinjcima.

– Nemam pojma što se kod njih događa i vjerujte da nas čak i ne zanima iako su neki naši proizvodi slični njihovima. Ali oni imaju svoj put, mi svoj, i najvažnije je da nitko nikome ne smeta – reći će pomalo nezainteresirano jedan od čelnih ljudi jedne prehrambene kompanije.

Četvrti prema prihodima

Inače je Gavrilović kao proizvođač salama, sušenih mesa, pašteta, mesnih narezaka, gotovih jela, mortadela, hrenovki i polutrajnih kobasica između sedam velikih prerađivača mesa (od ukupno njih 260), a uspoređujemo li ih najveće, banijski prerađivač četvrti je prema prihodima (93 milijuna eura ili 697,5 milijuna kuna). Najjači je MI Braća Pivac (289 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna), slijedi PIK Vrbovec (286 milijuna eura ili 2,1 milijarda kuna), a treći je PPK Karlovac (247 milijuna eura ili 1,85 milijardi kuna). Dakle, Gavrilović predvodi skupinu prerađivača čiji su prihodi manji od sto milijuna eura, au njoj su, primjerice, MI Vajda (90 milijuna eura), Peradarstvo Ptuj – Pipo (70 milijuna eura) i Stanić (68 milijuna eura).

Gledajući unatrag pet godina (od 2018.), ta je djelatnost zabilježila izniman rast prihoda – godišnji je prosjek bio 13,5 posto, s tim da su lani prihodi u djelatnosti u prosjeku porasli za čak 36,1 posto u odnosu na 2021. Usporedimo Li te podatke s podacima Gavrilovićeva rasta, vidimo da je prosječan rast te tvrtke u pet godina ipak bio manji, 7,9 posto, a lanjski je rast u odnosu na 2021. bio 12,3 posto.

Teško je iz toga zaključiti koliko je na rast utjecala inflacija, a koliki je porast prodanih količina, jer iz Gavrilovića nismo dobili odgovor na upit. Ne, kao i svima, i toj tvrtki rasli su troškovi, što je utjecalo na dobit. Liderov analitičar Nikola Nikšić, vlasnik Konter savjetovanja, podsjeća da je 2018. završila s gubitkom od 102,8 tisuća eura ili 771 tisuću kuna (neto marža je bila –0,1 posto), no zato su se u iduće dvije godine neto dobit i ožujka znatno povećali: 2019. neto dobit iznosila je 3,7 milijuna eura (27,8 milijuna kuna) uz 4,6 posto neto ožujka, a 2020. bila je 5,9 milijuna eura (44,3 milijuna kuna), i to uz neto maržu od 7,1 posto. Posljednje dvije godine ostvareni su manji neto profit i marža, odnosno 2021. iznosili su 5,3 milijuna eura (39,8 milijuna kuna) i 6,3 posto. Lani je pak zabilježen daljnji pad profitabilnosti, na 4,2 milijuna eura (31,5 milijuna kuna) i 4,4 posto.

– Ovdje se mora napomenuti da je Gavrilovićeva neto marža u četiri godine tokom kojih je poslovao s dobiti bila znatno veća od vrijednosti ukupne neto marže za 23 velika i srednje velika poduzeća iz djelatnosti – napominje Nikšić.

Dobar dijalog sa Sindikatom

Kontinuirano je rastao i broj zaposlenih prema satima rada u proteklom promatranom razdoblju, u prosjeku 2,8 posto na godinu. Potkraj 2018. tvrtka je imala 462 zaposlena, lani pak 515. Usporedno s rastom broja zaposlenih povećavale su se prosječne mjesečne neto plaće i naknade: od 830 eura (6225 kuna) 2018. do 1035 eura (7762,50 kuna) 2022. Samo su u godini korone pale za 30-ak eura (200-tinjak kuna), što je prihvatljivo s obzirom na tadašnju situaciju. Ovdje valja napomenuti da se u tih pet godina kako su prihodi rasli udio troškova osoblja, neovisno o rastu broja zaposlenih, prosječnih plaća i naknada, nije značajnije mijenjao u odnosu na prihode (koji su također rasli); bio je desetak posto.

U Gavriloviću nemaju potpisan kolektivni ugovor, kazali su nam u Sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodnom gospodarstvu Hrvatske (PPDiV). Ne, nastavljaju, vrlo vjerojatno će uskoro pokrenuti inicijativu za početak pregovora te očekuju da će uprava tvrtke pristati na povećanje materijalnih prava radnika.

– Istina je da su u Gavriloviću u posljednje vrijeme rasle, ali nisu dovoljno s obzirom na inflaciju koja nas je sve pogodila. Što se tiče odnosa između Sindikata i poslodavca, na dobroj je, višoj razini. Socijalni dijalog postoji, kao i uzajamno poštovanje kad je riječ o gotovo svim pitanjima, osim, k