Vjerski objekti snažno su stradali nakon dvaju potresa tijekom 2020. godine. Stoga je Katolička crkva do predviđenog roka za iskorištavanje sredstava iz Fonda solidarnosti povukla 1,2 milijarde kuna. Trenutačno se na području Zagreba obnavlja 117 svjetovnih te vjerskih objekata, no najznačajniji je Zagrebačka katedrala, u čiju obnovu će se uložiti 190 milijuna kuna, odnosno 25 milijuna eura.
„U tijeku je sanacija svoda katedrale kako bi se što prije ispunila želja investitora, a to je povratak vjernika na misna slavlja“, govori Karlo Rajković, inženjer iz tvrtke Spegra.
Na crkvenim tornjevima Zagrebačke katedrale postavljene su skele kako bi osigurale njihovu stabilnost. Posljednji put katedrale bio je bez skele daleke 1990.
“Konstrukcija skele je pričvršćena za zidove katedrale, prečke prenosi silu na katedralu, ali izvana se ne vidi da je skela spojena čeličnim sponama”, objašnjava Ante Borovina, pročelnik djela.
Rad na ovom kulturnom dobru nosi mnogo izazova – dosad je skinuto 1200 kamenih blokova, njih 800 tek čeka skidanje, a zatim i ručno vraćanje. Otežan je rad na visini od 100 metara kao i pristup skelama. Ako sve bude po planu, vjernici bi mogli dočekati Božić u Zagrebačkoj katedrali.
Unatoč sporom pristupu, Hrvatska je na dobrom putu da iskoristi sredstva Fonda solidarnosti
Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatska je trebala osigurati 128 milijardi kuna iz europskih i međunarodnih fondova kako bi se obnova nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa mogla provesti. U rubrici Notes gost je Bojan Horvačić, predsjednik Uprave tvrtke Tehnika koja je sudjelovala u svim obnovama u povijesti Hrvatske. U cjelokupnom poslovanju, obnova zauzima 70% svih poslova u javnom i privatnom sektoru.
„Potres je elementarna nepogoda koju nitko nije mogao predvidjeti. Neke stvari smo sporije shvatili, nekima kampanjski pristupili, ali možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz Fonda solidarnosti“, ističe Horvačić.
Na zarasloj površini Glina dobiva moderno naselje
Tri godine nakon potresa Glina dobiva naselje koje su mnoge obitelji Sisačko-moslavačke županije jedva dočekale. Riječ je o 74 kuće u kojima će se useliti obitelji čiji su domovi uništeni u potresima. Nakon toga ovi objekti postaju domovi za osobe treće životne dobi. Slični blokovi kuća rade se iu Šisku iu Petrinji.
„U postupku javne nabave posao je dobila domaća tvrtka tako da se ponosom možemo reći da europska sredstva kojima se ovo financira ostaju doma“, ističe Darjan Vlahov, pročelnik UO za gospodarstvo, investicije, razvojne projekte i fondove EU.
Izgradnja naselja na gradilištu Banovi dvori započela je sredinom travnja 2023., a ukupna vrijednost investicije je 4,5 milijuna eura bez PDV-a. Sve će biti spremno za obitelji Županije: Bit će potrebno samo doći“, zaključuje Vlahov.
Kako je tekla izgradnja naselja na zarasloj površini u Glini te zašto je cijelo naselje podignuto za 2 metra, pogledajte u novoj Koordinaciji.
Sadržaj možete pratiti nawww.koordinacija.hr,YouTubekanalu kao i na društvenim mrežama:Facebook,InstagramteLinkedIn.
Više o temiIzvor:Profitiraj.hr
