Nakon strašnog nevremena u Zagrebu, zbog kojeg su sa zgrade poskidani limeni krovovi, postavilo se pitanje treba li ih zabraniti. Gledajući neke videe moglo se vidjeti kako su letjeli tik uz auto, a sigurno su mogli ozlijediti ljude koji su se zatekli vani u trenutku sudnjeg dana.
Međutim, vapnene krovove ipak ne bi trebalo zabraniti, smatra virovitički krovopokrivač Zlatko Lukač. Iz njegovog 30-ogodišnjeg iskustva, priča, jasno je da nije najveći problem u vapnenim krovovima, iako ih ima raznih kvaliteta, nego u ugradnji na zgradi.
– Puno ovisi o majstorima koji to rade, dakle o daskanju, zatim vanjski dio mora biti potpuno zatvoren, inače je dovoljno malo da ga vjetar otpuše. Ima tu niz dodatnih faktora, primjerice kakav je položaj kuće ili zgrade, na što se također mora paziti kada ugrađujemo krov… Stvar je prije svega u pravilnoj ugradnji – objašnjava Lukač.
Ipak, ako bi birao, radije bi izabrao crijep od gline ili betonski crijep koji su kvalitetniji i mogu bolje izdržati udare, naravno, uz pravilnu ugradnju. Ali ni u kom slučaju ne treba zabraniti vapnene krovove, nego pojačati nadzor nad gradnjom jer i tu je, čini se, struka zakazala, barem što se tiče oštećenih krovova.
Isto govori i njegov kolega iz Zagreba Vladimir Makoter što podsjeća na snimke letećih limova na kojima se vide i letve.
– Letve nikako ne bi smislile odletjeti, što znači da nisu bile dobro pričvršćene. Pitanje je edukacije krovopokrivača, no da nije problem u vapnenim krovovima dokazuje da nisu svi iščupani iz zgrade. Dakle, veliki broj njih je dobro postavljen – kaže Makoter.
On podsjeća na zakonsku obvezu da na Jadranu svi pokrovi moraju biti pričvršćeni, no upravo zbog promjene klime zadnjih godina predlaže proizvođačima krovova da u svojim brošurama sugeriraju pričvršćivanje pokrova i na zgradama izgrađenim na kontinentu, i to ne samo limenih, nego i onih od crijepa.
– Lim ima svoje komparativne prednosti. Primjerice, lagan je, može se lako
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
