U posljednje vrijeme po društvenim mrežama sve češće izlijeću reklame putničkih agencija s malo drukčijim, inovativnijim ponudama putovanja. Agencije koje se bave segmentom outgoinga, odnosno organiziraju putovanja Hrvata u inozemstvo, počele su slagati malo atraktivnije aranžmane, poput petodnevnoga putovanja vlakom kroz švicarske Alpe za 600 eura, 12-dnevne ture po ‘-stanima‘ (Kirgistan, Kazahstan, Uzbekistan) za dvije tisuće eura ili 11-dnevnog obilaska gradova i najatraktivnijih nacionalnih parkova SAD-a (San Francisco, Los Angeles, Yosemite, Yellowstone, Arches, Mesa Verde, Grand Canyon, Death Valley (Dolina smrti), Monument Valley, Antelope Canyon, Horseshoe Bend te legendarna američka cesta Route 66).
Američka tura stoji nešto više od tri tisuće eura. I dalje u ponudi imaju klasične aranžmane poput Turske, Tunisa, Egipta, Grčke, europskih gradova, no ovo se može nazvati iskorakom iz ponude koju agencije već desetljećima teško i rijetko mijenjaju držeći se poslovne filozofije ‘sigurno je sigurno‘.
Ima svakakvih
Uvriježeno je mišljenje da Hrvati slabo putuju izvan granica; recimo, mnogo manje od Slovenaca. Vjerojatno i putujemo rjeđe od njih, ali putujemo dosta, pogotovo u posljednjih desetak godina, tijekom kojih se izrodio novi profil putnika – mladih globtrotera među mlađom publikom, a i nove generacije roditelja koji su kao mlađi voljeli putovati, a sada su u svoje životne snove uključili i djecu. Tako na Facebooku postoji bezbroj grupa oformljenih za savjete o putovanjima s djecom, i to za specijalizirane sadržaje kao što je, primjerice, planinarenje.
– Hrvati su uvijek putovali, a posljednje dvije godine toliko putuju da smo počeli odbijati zatvorene grupe koje se kasno jave jer u nedostatku vozača autobusa, sjedala u avionu i radne snage te sporog odgovaranja dobavljača nemamo kada to sve odraditi. Pandemija je uzela dio radnika u turizmu koji su se prebacili na neke druge poslove, i to jako dobre i kvalitetne ljude koji jednostavno nisu imali izbora. Naš se promet povećao više od šesedeset posto. Za druge koji su bili u problemima i prije korone ne mogu govoriti, ima svakakvih agencija – objašnjava Gabrijela Koščica, direktorica outgoing-agencije Idea putovanja.
Rezervirano godinu i pol unaprijed
Što se potražnje tiče, dodaje i to da Hrvati u osamdeset posto slučajeva od agencije traže avionske aranžmane, što je i logično jer imaju manje vremena i zrakoplovom je lakše putovati. Budući da je porasla cijena autobusa, na neka odredišta gotovo se ne isplati putovati tom vrstom prijevoza.
– Ključni je faktor, pretpostavljam, cijena. Većina hrvatskih putnika shvatila je da više nema ultra last minute ponuda. Tržište se malo raščistilo i sada mnogo više unaprijed traže putovanje i planiraju. Naši kupci skupih aranžmana uglavnom su obitelji s djecom, pretpostavljam da je riječ o poduzetnicima ili osobama veće platežne moći. Dosta njih nije dulje putovalo, zato si mogu priuštiti više. Osjeti se pad jeftinijih putovanja jer su putnici sve bolje educirani i znaju pročitati i ono što nije naglašeno te vole imati ponudu crno na bijelo – ističe Koščica.
Potražnja za aranžmanom vlakom po Švicarskoj je, kaže, velika, jednako kao lani.
– Hotele rezerviramo i godinu i pol unaprijed, a kako sada stvari stoje, trebat ćemo i dvije godine unaprijed jer je za sljedeću godinu gotovo sve već popunjeno – kaže Koščica.
Odlučujuća cijena
U agenciji Politrip putovanja, koja organizira 13-dnevno putovanje u Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan sa svim mogućim sadržajima, od posjeta nacionalnim parkovima i razgledavanja prirodnih ljepota do kulturnih i povijesnih razgleda, zabavnih parkova, jahanja konja te noćenja u hotelu, jurtama i vlaku, kažu da su, otkako su popustile epidemiološke mjere, ljudi naveliko krenuli putovati, što može biti posljedica nekoliko čimbenika: dvije godine ograničenog kretanja, zbog čega su se ljudi zaželjeli putovanja, višega životnog standarda u urbanim područjima, posebice mlađe populacije i onih zaposlenih u IT sektoru, te želje za posjećivanjem novih odredišta.
– Odlučujući faktor i dalje je cijena, a na drugom je mjestu, prema našoj procjeni, broj slobodnih dana koje trebaju izdvojiti za putovanje. Prosječni su kupci skupljih aranžmana ljudi koji imaju veće apetite i koji su već posjetili poznate destinacije te traže nešto drukčije – kažu u Politripu.
S obzirom na to da je u turizmu tijekom pandemije trajao egzodus radnika u druge sektore, postalo je upitno jesu li se oni, poput turističkih vodiča, vratili u sektor. U Idea putovanjima kažu da nemaju problema s pronalaskom vodiča, na nekim se destinacijama koriste i lokalnima, ali rijetko.
– Uglavnom su se naši putnici naviknuli da im voditelj putovanja bude i vodič, što nije isto. Kad bismo na svakoj destinaciji ili lokaciji imali lokalnog vodiča, to bi bilo preskupo za putnike, a i nema prevelikog smisla jer naš voditelj putovanja zna kako naši putnici dišu, upozna ih već prvi dan. To je isti mentalitet, pa je to nekako skladnije – smatra Koščica.
U Politripu objašnjavaju da za već poznate i uhodane destinacije nije problem naći vodiče, ali za specifične, poput raznih ‘-stana‘, to može biti problem unatoč logističkoj potpori lokalnih agencija.
Komu kako
Prema podacima Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), od ukupnog broja registriranih putničkih agencija u Hrvatskoj 30-ak posto u svojoj lepezi usluga ima putovanja u inozemstvo. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku (DZS), hrvatske su putničke agencije 2022. organizirale višednevna putovanja za 582 tisuće domaćih turista. Višednevna putovanja u strane zemlje organizirana su za 179 tisuća (30,7 posto od ukupnog broja) te je ostvareno 657 tisuća noćenja. U prosjeku su u stranim zemljama ostvarena četiri noćenja. Od stranih zemalja domaći su turisti najviše putovali u Italiju (24,1%), Bosnu i Hercegovinu (9,2%), Njemačku (6,1%), Francusku (5,7%), Tursku (5,5%), Mađarsku (5,3%) i Austriju (5,1%). U odnosu na 2021., lani su domaći turisti u strane zemlje putovali i noćili 400 posto više, a u odnosu na 2019. godinu 47,6 posto manje.
Međutim, DZS nema apsolutnu evidenciju o količini i broju putovanja koje Hrvati realiziraju u inozemstvu, a nema ni ijedna druga institucija u Hrvatskoj. DZS prikuplja podatke iz izvještaja putničkih agencija, a golem broj Hrvata zaobilazi agencije u organizaciji putovanja. Preko agencija još možda (iako ni to danas više nije potrebno) kupe aviokarte, no zbog goleme ponude online platformi kao što su Booking.com ili Airbnb nema problema ni s rezervacijom smještaja. Agencije su još korisne
Izvor:Lidermedia.hr
