Nedavno je u medijima izašla vijest kako su Hrvati koji svoj novac drže u bankama u posljednje tri godine izgubili čak 25% vrijednosti svoje štednje zbog inflacije.
Iako su kamatne stope na bankovnu štednju gotovo nepostojeće, hrvatski građani i dalje u bankama drže preko 30 milijardi eura koji svakim danom gube svoju vrijednost, budući da je za njih moguće kupiti sve manje proizvoda zbog rastućih cijena.
Novi podaci o visokoj inflaciji pokazuju da se ovaj trend neće uskoro zaustaviti, tako da je za očekivati daljnji pad vrijednosti ušteđevina svih onih koji štede tako da povećavaju količinu novca na svojim bankovnim računima.
Kako zaštititi svoj novac od inflacije?
Kako bi se sačuvala vrijednost ušteđevine, potrebno je višak novca prebaciti u druge oblike imovine koji su otporni na inflaciju, a u isto vrijeme pogodni za dugoročnu štednju.
Investicijsko zlato u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika idealno je upravo za tu svrhu jer mu je cijena u proteklih 20 godina u prosjeku rasla više od 8% godišnje, što je znatno više od kamata na bankovnu štednju, ali i prinosa na većinu drugih oblika imovine poput dionica ili nekretnina.
Ograničena ponuda zlata kojeg nije moguće stvoriti ni iz čega osigurava rast njegove cijene u dugom roku. Iz tog razloga, zlatnici stari stotinu godina danas vrijede više nego ikada, dok jednako star papirni novac danas ne vrijedi praktički ništa. Mnogi očekuju kako će ista sudbina zadesiti i euro, dok za zlato možemo biti sigurni kako svoju vrijednost neće nikada izgubiti.
Uz to, zlatne poluge i zlatnici u potpunosti su oslobođeni svih poreza pa sva zarada od takve štednje ostaje isključivo štediši, bez obveza prema državi. Zlato je neovisno i od banaka te je lako prenosivo, a moguće ga je zamijeniti za gotovinu bilo gdje u svijetu po aktualnom tečaju kroz otkup zlata.
Nova recesija povećava potražnju za zlatom
Zbog svega navedenog, potražnja za zlatnicima i zlatnim polugama u svijetu je zadnjih godina u velikom porastu, a taj je trend osjetan i u Hrvatskoj. Oni koji su zlato kupili prije pet godina do danas su mogli ostvariti povrat od čak 70%. Budući da je cijena zlata kroz povijest u pravilu najviše rasla u ekonomski nestabilnim periodima kao što su recesije, mnogi očekuju novi rast cijene u narednim mjesecima i godinama.
Naime, pojava nove recesije u Europi koja bi se mogla preliti na čitav svijet mogla bi strmoglaviti cijene dionica i nekretnina, dok istovremeno visoka inflacija nastavlja uništavati vrijednost novčane štednje građana. U takvom okruženju, ne čudi što se rastući broj štediša okreće upravo zlatu.
Kako i gdje kupiti investicijsko zlato u Hrvatskoj?
Ulaganje u zlato najbolje je obaviti kupnjom investicijskog zlata u fizičkom obliku kod ovlaštenih trgovaca kao što je Centar Zlata. Centar Zlata vodeći je hrvatski distributer zlatnika i zlatnih poluga te ovlašteni distributer europskih kovnica s prestižnog LBMA popisa.
Kupnju investicijskog zlata moguće je obaviti u nekoj od poslovnica Centra Zlata bez čekanja na isporuku ili preko webshopa uz 100% osiguranu dostavu na kućnu adresu u roku samo dva radna dana. Osim toga, klijentima je na raspolaganju i opcija pohrane zlata u sigurnim sefovima Centra Zlata koja je prvih godinu dana u potpunosti besplatna, a zlato je moguće preuzeti bilo kada.
U ponudi Centra Zlata moguće je naći širok asortiman zlatnika i poluga – od popularnih dukata s likom cara Franje Josipa do sve traženijih kompleta malih poluga UnityBars koji nude visoku razinu fleksibilnosti investitoru.
Ako i vi želite zaštititi svoju ušteđevinu od inflacije i recesije ulaganjem u investicijsko zlato, djelatnike Centra Zlata možete kontaktirati za besplatne konzultacije pozivom na broj 01 3000 783 ili slanjem e-maila na [email protected], a najbolju ponudu zlatnih poluga i zlatnika u Hrvatskoj pogledajte klikom na link: webshop Centra Zlata.
Također, za preuzimanje je dostupna i besplatna e-knjiga na temu ulaganja i štednje u doba recesije na sljedećem linku: PREUZMI E-KNJIGU
*ovaj tekst služi isključivo za informiranje te ne predstavlja investicijski savjet
Izvor:Profitiraj.hr
