U novom broju čitajte zašto je za poduzetnike inflacija bolja od recesije

Ni hladna ni vruća. Nego baš kako treba. Poput Zlatokosine kaše, koja je zahtijevala pravu temperaturu, od središnjih banaka u posljednje se vrijeme očekuje da temperiraju kamatne stope taman toliko da spuste inflaciju na željenih dva posto, ali da pri tome ne ohlade previše kašu i izazovu recesiju. Mogućnost postizanja tog nimalo jednostavnog zadatka, za koji se uvriježio naziv meko prizemljenje, već godinu i pol izaziva polemike ekonomista i vrlo različite prognoze o mogućnosti ostvarenja Zlatokosina scenarija. Koliko su se uspješno u 2021. i 2022. inflaciji prilagođavali poduzetnici, može se iščitati iz poslovnih rezultata za te dvije godine. Konsolidirana neto dobit u tim godinama bila je za 43,1, odnosno za gotovo 50 posto veća u odnosu na pretpandemijsku godinu. S druge strane, u kriznoj 2020. ukupna dobit, umanjena za ukupni gubitak, u odnosu na godinu prije bila je za 30-ak posto manja. U temi tjedna Antonija Knežević piše kako je za poduzetnike inflacija bolja od recesije.

Domaće su banke u prvom polugodištu ove godine ostvarile dobit od gotovo 704 milijuna eura, što je oko 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih šest mjeseci su, prema HNB-u, ukupno imale 1,202 milijarde eura kamatnih prihoda te 205,5 milijuna eura kamatnih rashoda. Prema tome, ukupan neto prihod banaka na kamatama bio je 996,5 milijuna eura. Kamatne marže, ali i prihodi koje banke ostvaraju od prekonoćnih depozita toliko su utjecali na rast financijske djelatnosti da je u strukturi BDP-a ona najzaslužnija za rast u prošlom kvartalu. Unatoč takvim fantastičnim pokazateljima Vlada je vrlo sramežljivo odgovarala na pitanja medija o mogućem uvođenju dodatnog poreza. Zašto je državi mrsko dodatno oporezivati banke saznala je Ksenija Puškarić.

Hoćemo li doista recesijom gasiti inflaciju ili nećemo, što je najviše gura, kakvi su ukupni gospodarski izgledi, koji se sa sve kraćim vremenskim odmakom prelijevaju i u regionalna dvorišta, tek su neka od pitanja koja muče svaku tvrtku i svakog stanovnika. Više o makroekonomskim prognozama bit će riječi na jednom od najvećih poslovnih skupova u regiji, Liderovu ‘Danu velikih planova‘, koji se održava 27. rujna u zagrebačkom hotelu Westin. Na njemu će sudjelovati viši ekonomist i voditelj OECD-ova Odjela za analizu zemalja (head of country studies) Phil Hemmings, a ususret konferenciji Gordana Gelenčer je razgovarala s njegovim kolegom, OECD-ovim višim ekonomistom Timom Bulmanom.

AquafilCRO najveća je tekstilna tvrtka u Hrvatskoj. Prema Fininim podacima za 2021., prihod te tvrtke iz Oroslavja u Hrvatskome zagorju tvorio je 15 posto od ukupnih prihoda svih 346 poduzetnika koji proizvode tekstil u Hrvatskoj. Unatoč tomu za AquafilCRO rijetko se čuje u široj javnosti. Da tvrtka posljednjih godina redovito ne dobiva nagrade poput ‘Zlatn

Više o temi

Izvor:Lidermedia.hr