Gospodarenje otpadom prilika za ekonomski razvoj regije

Otpad je veliki izazov za ljudsko društvo jer statistika govori da globalno godišnje proizvedemo više od dvije milijarde tona otpada, a to je količina koja bi, natovarena na kamione, predstavljala kolonu koja bi 24 puta okružila zemaljsku kuglu.

Ne, otpad je i velika prilika za gospodarski razvoj ako tim otpadom uspješno gospodarimo kroz model cirkularne ekonomije, rečeno je na regionalnoj konferenciji Gospodarenje otpadom 2023. koja je u organizaciji Poslovnog dnevnika održana jučer u Beogradu.

Kako je na samom otvaranju konferencije istaknuo Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, ovo je 14. manifestacija ovakve vrste koju je PD do sada organizirao, no prva na temu gospodarenja otpadom izvan hrvatskih granica.

Dodao je kako je cilj okupljanjem relevantnih sugovornika pokazati primjere dobre prakse u regiji, s posebnim naglaskom na podršku tvrtkama u stvaranju otpada iz opskrbnih lanaca, recikliranju materijala i komponenti, prelasku na obnovljive izvore energije i produljenju vijeka trajanja. proizvoda.

Nicola Bertolini, voditelj odjela za suradnju Delegacije Europske unije u Srbiji, govorio je o gospodarenju otpadom na ekološki prihvatljiv način i upotrebi sekundarnih materijala koji oni sadrže jer su oni ključni elementi politike zaštite okoliša EU-a.

“Sve više ljudi živi u gradovima, a što znači da se proizvodi sve više otpada te je nužno izgraditi modele upravljanja tim otpadom da ljudi mogu živjeti u zdravoj i čistoj okolini, a isto tako da se taj otpad iskoristi za dodatni gospodarski razvoj. Stupanj razvoja jednog društva se, između ostalog, može ocjenjivati ​​i po načinu na koji se odnosi prema otpadu”, kazao je Bertolini.

Dodao je da je u posljednjih 10 godina u sustav gospodarenja otpadom u Srbiji investirano ukupno 80 milijuna eura, od čega je 60 milijuna stiglo iz EU. Na prvoj panel diskusiji pod nazivom “Cirkularna ekonomija – modeli i primjeri dobre prakse” istaknuto je da u svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuiranog rasta stanovništva kružna ekonomija više nije izbor, nego je njezina implementacija nužna za opstanak.

Naglašeno je da je Vlada Srbije krajem 2022. godine usvojila Program razvoja cirkularne ekonomije do 2024. godine koji se odnosi na oblast upravljanja otpadom, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Istovremeno, Crna Gora je predstavila Nacrt Nacionalne strategije kružne tranzicije do 2030. godine i pokrenula javnu raspravu. Na globalnoj razini, procjene su da bi model kružnog gospodarstva mogao donijeti 4,5 trilijuna dolara ekonomske koristi do 2030. godine.

Na panelu ‘Kružna ekonomija’ govorili su S. Krstović, S. Mitrović, B. Gligić, R. Vražić i D. Ošap//Mitar Mitrović

‘Nećemo biti fanatici’
Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Srbije, istaknuo je važnost regionalnih projekata zbrinjavanja otpada koji su, upravo na primjeru reciklaže stakla, gradovi i tvrtke u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH. i Hercegovine. Dodao je da su u planu i projekti koji će povezati Srbiju i Crnu Goru jer će se na taj način lakše i brže prenijeti modeli i najbolja praksa cirkularne ekonomije. Koliko je sustav gospodarenja otpadom u Srbiji tek u povojima govori, navodi, primjer da 99 posto biootpada u ovoj zemlji završi na odlagalištu umjesto da se preradi u biogorivo ili bioplin.

Siniša Mitrović, predsjednik Udruženja za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, rekao je da je izuzetno pozitivno što su u Srbiji počeli mijenjati “DNK” svog gospodarstva prema zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, a ne iz nekog hira ili hira, već zato što je neizbježan. “Vrlo pažljivo pratimo što je učinjeno u regiji, posebno u članicama EU Hrvatskoj i Sloveniji, kako bismo preuzeli najbolja iskustva i tehnologije.

U Srbiji moramo izgraditi 380 postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda. Jasno je da bi bilo loše uvesti masu tehnologiju za to jer bi se napravio logistički kaos. Moramo dobro sve proučiti i vidjeti što je za nas najbolje i najprimjerenije, kako po pitanju tehnologije, tako i cijene. Nećemo biti fanatici, ne želimo biti ‘veći vjernici od pape’ nego želimo uzeti ono što je najbolje za nas”, kazao je Mitrović.

Dodao je da je trenutni investicijski potencijal Srbije u ekologiji oko 10 milijardi eura. “Mi se moramo odmaknuti od nekih idealističkih vizija ‘više cvijeća, manje smije’ te sve staviti u čistu matematiku. Profit je na kraju neumoljiv i svi će se, bilo tvrtke ili građani, ponašati racionalno. Zbog toga moramo urediti regulativu i čitav sustav koji će, na bazi konsenzusa, postaviti takva pravila da će biti ekološki i jeftinije te jedino prihvatljivo”, zaključuje Mitrović.

Panel ‘Sorting Solutions’ okupio je R. Pavićević, S. Milanović, I. Podravec i V. Stanković/Mitar Mitrović

Bojan Gligić, regionalni menadžer Esotron Srbija, tvrtke koja se bavi prikupljanjem i zbrinjavanjem neopasnog otpada, posebno jestivog ulja, kaže da godišnje obiđu oko 4000 ugostiteljskih objekata iz kojih prikupljaju rabljeno jestivo ulje. “Do naše aktivnosti ova praksa nije postojala u Srbiji. Sada se ta sirovina transportuje u naše postrojenje kod Novog Sada, gdje se prerađuje u biodizel“, rekao je Gligić.

Dodao je da se bave i zbrinjavanjem bio-otpada za industriju, a što danas čini najveći dio njihovih prihoda. Taj bio-otpad, koji uglavnom prikupljaju iz tvrtki prehrambene industrije, kasnije se prerađuje u bioplin. Robert Vražić, direktor nabave hrvatske Vetropack Straže, rekao je da su one dio globalne grupe sa sjedištem u Švicarskoj koja ima devet tvrtki u svijetu te da je i ova u Straži u najvišem ekološkom standardu.

“Upravljanje otpadom nema alternative jer drugo što možemo napraviti jest odložiti taj otpad na deponije, a što nije rješenje. Konkretno u našoj industriji možemo se pohvaliti da radimo s gotovo 100 posto reciklabilnih sirovina te možemo organizirati čitav proces skupljanja, transporta i prerade sirovina za novu proizvodnju”, kazao je Vražić. Danijela Ošap iz Fabrike kartona Umka u Srbiji, istaknula je da je njihova tvrtka gotovo u potpunosti usmjerena na reciklirani papir koji se, kako navodi, može reciklirati i po 25 puta.

“U Srbiji se godišnje prikupi oko 220.000 tona starog papira, a naš kapacitet prerade je 160.000 tona. Naravno, ne završava sav papir iz Srbije ovdje, pa smo često fokusirani na uvoz te sirovine, zbog čega je međunarodna suradnja u gospodarenju otpadom vrlo važna”, rekao je Ošap. Dodala je kako i sama tvrtka radi po ekološkim standardima u svom poslovanju, a kao primjer navodi da je Umka u 20 godina sedam puta smanjila potrošnju vode za proizvodni proces.

Na panelu ‘Imperativ primarne selekcije otpada’ sudjelovali su S. Čabarkapa, G. Gellért, D. Hrebak, I. Pandžić, B. Perić i M. Posavec/Mitar Mitrović

Izazov financiranja
Iako je problematika otpada univerzalna, uspostava učinkovitog sustava primarne selekcije otpada izazov je na koje države u regiji odgovara na različite načine. Poseban izazov je financiranje. Mogu li se uspješni primjeri hrvatskih gradova preslikati u regiju, pokušalo se saznati na drugoj panel diskusiji “Imperativ primarne selekcije otpada” na kojoj su bili i predstavnici hrvatskih gradova, županija te tvrtki. Matija Posavec, župan Međimurske županije, koja je nedavno dobila i europski Zeleni certifikat, te Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, govorili su o uspješnim modelima gospodarenja otpadom koji se primjenjuju kod njih.

Hrebak je istaknuo da je Bjelovar možda i najbolji primjer grada s učinkovitim modelom zbrinjavanja otpada, a za što je povučeno i 15 milijuna eura iz EU fondova. Priznao je da je u prethodnom razdoblju na nacionalnoj razini bilo promašaja s tehnologijom, jer se projekti dugo razvijaju i nešto što je bilo prije 10 godina planirano tek sada gradi, no stvari se ne kreću u dobrom smjeru. “U Bjelovaru smo uredili sustav da 50 godina nećemo imati problema s otpadom”, navodi Hrebak. Župan Posavec je istaknuo da su infrastruktura i edukacija od presudne važnosti za funkcionalnost sustava.

“Trenutno imamo 42% odvajanja otpada, a neke naše općine dosežu i 80%. Plan je da do kraja iduće godine na razini županije dostignemo 60 posto”, kazao je Posavec. Gligor Gellért, direktor Regionalne deponije iz Subotice, rekao je da su oni vrlo uspješno proveli primarnu selekciju otpada kroz “dvije kante” i da su je građani u velikoj većini pozitivno prihvatili. Ističe da je za sada ovaj model fokusiran na obiteljske kuće dok se u narednom razdoblju planira ići prema stambenim zgradama koje će biti ipak veći izazov.

Najavljuje da bi financiranje svojih projekata, kao regionalni igrač, trebalo definirati tek iduće godine, u trokutu lokalna zajednica – komunalno poduzeće – građani. Bojana Perić, direktorica operatera za gospodarenje otpadom Ekostar Pak iz Srbije, ističe da se ambalažom bave već 13 godina.

Pojašnjava da je tek lani u toj zemlji donesena regulativa koja uređuje primarnu selekciju otpada, a da se u idućem razdoblju očekuje njezina daljnja razrada. Kao veliki izazov navodi se financiranje projekata koji su različiti jer svaka lokalna jedinica ima različitu infrastrukturu, potrebe, ali i financijske mogućnosti. Pozvala je na razmjenu iskustva, kako na nacionalnoj razini, tako iu regiji kako bi se preuzela najbolja praksa te tako ubrzao proces izgradnje uspješnog modela upravljanja otpadom koji će biti optimalan i učinkovit.

Igor Pandžić, direktor osječkog komunalca Unikom, ističe da su i oni u Osijeku razvijali svoj model tako da su primijetili da Zeleni otoci postaju deponije, da bi se promijenili tako da se otpad odvaja na kućnom pragu. Upozorio je i na važnost geolokacije reciklažnih dvorišta jer ako su ona loše raspoređena, građani će ih izbjegavati. Naveo je da je Osijek jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji ima projekte međugranične suradnje po pitanju komunalne problematike, a gdje je, u suradnji s partnerima iz Mađarske i Srbije, povučeno oko 1,5 milijuna eura za opremanje kompostane.

Na četvrtom panelu mišljenja su iznijeli N. Pokimica, I. Jezdimirović, J. Pavlović i M. Budiša/Mitar Mitrović

Model ‘dvije kante’
Slobodanka Čabarkapa, izvršna pomoćnica za tehničko-operativne poslove Čistoće Podgorica, rekla je da oni, kao i dio Srbije, trenutno imaju model prikupljanja otpada kroz “dvije kante”, a taj model će se dalje razvijati. Također