Rast dobiti zadatak je glavobolju vlasnicima požeškog Plamena

Prihodi požeške tvrtke Plamen lani su porasli kao i prethodne godine, nakon što je zabilježena stagnacija u godini lockdowna. Gledajući onako na prvu, snažan rast prihoda u posljednje dvije godine mogao je biti ponajviše posljedica inflacije, međutim, iako je ona utjecala na rast prihoda, jedan od glavnih razloga rasta povećana je proizvodnja kućnih uređaja i odljevaka za te proizvode.

Na čelu tvrtke je Milan Matijević, no o planovima i poslovanju razgovarali smo s njegovim bratićem Vinkom Matijevićem, koji je do 2017. bio član Uprave (u drugoj polovici 90-ih i predsjednik Uprave), jedan je od Plamenovih suvlasnika, a danas je prokurist. . Uspoređujući prošlu godinu i 2020. (prije inflacije), kaže da je realni (fizički) rast proizvodnje u ljevaonici bio čak 60 posto, u proizvodnji kućnih aparata 72 posto, a proizvodnja vrtnog programa porasla je za 20 posto. Istodobno se u dvije godine povećao broj zaposlenih, i to s 350 na 432, odnosno za 23,4 posto. To je dakle bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je Plamen (prema podacima Poslovne Hrvatske) prošle godine uprihodovao 54,3 milijuna eura (407,2 milijuna kuna), što je rast od 46 posto u odnosu na 2021., koliko je prihod iznosio 37,2 milijuna eura (279 milijuna kuna), odnosno udvostručio se u odnosu na 2020. godinu u kojoj se tek prije kraja nazirala inflacija.

– Tu povećanu proizvodnju u cijelosti smo prodali. Naše je tržište globalno i realizacija na hrvatskom tržištu već godinama samo desetak posto, namjerno ciljamo da ne bude niža. Prodati smo mogli mnogo više, no ograničeni smo kapacitetima – objašnjava Matijević.

Lažna dobit

Dobit je bio malo manji, 5,99 milijuna eura (44,9 milijuna kuna) u odnosu na 6,5 ​​milijuna eura 2021. (48,8 milijuna kuna), ali zato je bio znatno veći u odnosu na 2020., kad je iznosila 3,9 milijuna eura (29,2 milijuna kuna), što je 54-postotni rast. To su rezultati poslovanja samog Plamena, no valja istaknuti da je ta kompanija i vlasnica poljoprivredne tvrtke Hana grupe iz Našica, koja sa svojim članicama također ostvaruje značajan dio prihoda i dobiti. Ipak, zadržimo se na Plamenu. Naime, rast dobiti te tvrtke na neki je način zadao glavobolje čelništvu i vlasnicima, baš kao i onima u drugim jakim industrijskim kompanijama koje je pogodio dodatni porez na dobit. Zbog toga je ukupni izdatak poreza na dobit lani, kaže Matijević, porastao za čak 245 posto u odnosu na 2020. Ukupno će Plamen za taj dodatni porez na dobit uplatiti 942 tisuće eura (7,1 milijun kuna) u državnu blagajnu.

Kompaniji muči još jedan problem s inflacijom. Matijević navodi da je zbog nje ostvarena i lažna dobit tvrtke, gledajući kroz prizmu amortizacije. Primjerice, nabavila je stroj vrijedan 400 tisuća eura na koji se obračunava amortizacija. U međuvremenu je taj stroj pokupio bajoslovnih 900 tisuća eura, međutim, knjigovodstveno gledano, amortizirat će se samo 400 tisuća eura, a razlika do 900 tisuća eura obračunavat će se kao dobit.

– To je ta lažna dobit koju smo prisiljeni prikazivati. Taj problem imaju sve visokotehnološke tvrtke u posljednje dvije godine inflacije. Upravo zbog toga očekujemo da ćemo državi u sljedećih pet ili šest godina uplatiti desetak milijuna eura poreza na dobit po stopi od 18 posto, a bez tog inflacijskog utjecaja mogli bismo platiti manje. To je golem novac koji bi se mogao uložiti u razvoj. Tehnološki skup proizvodnje, ne samo naša, posebno je kažnjena ‘inflatornim’, odnosno ‘knjigovodstvenim’ porezima – uz gorak osmijeh zaključuje Matijević.

Srećom, nema kredita

Ove će se godine u opremu uložiti osam milijuna eura (60 milijuna kuna), a do prije pet godina ona je stajala ‘samo’ 4,3 milijuna eura (32 milijuna kuna). Pritom naš sugovornik napominje da nije riječ o tehnološki naprednijim strojevima, nego samo o zamjeni. Inače su, govori, u posljednje dvije godine porasli troškovi, npr. cijena metala za 82,5 posto i električne energije za 38,6 posto, a plin je trenutno tri puta skuplji. Gotovo je nemoguće naći sirovine koje nisu pokupile u ove dvije godine barem 50 posto. Zbog toga je za 48,5 posto morala porasti i prodajna cijena odljevaka, a isto toliko i proizvedenih kućnih uređaja.

– Sretna je okolnost što nismo opterećeni kreditima, zato nas neće pogoditi i rast kamatnih stopa – veli Matijević.

Liderov analitičar i vlasnik Konter savjetovanja Nikola Nikšić, koji je analizirao poslovanje Plamenova, to potvrđuje jer kaže da odnos između financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora 82 – 18 upućuje na zanemarivu razinu zaduženosti. Budući da je riječ o proizvodnom poduzeću čija se djelatnost temelji na vrijednoj dugotrajnoj imovini, vrijednosti obaju pokazatelja stupnja pokrića (zlatno pravilo bilance i zlatno pravilo financiranja) visoko iznad referentnih 1,0 (1,75 i 1,72) jasno pokazuju, kaže, da su zadovoljena oba zlatna pravila. Dodaje i da je Plamen likvidna tvrtka, jedini pokazatelj financijske stabilnosti (dugotrajna imovina + zalihe/vlastiti kapital i rezerve) upućuje na potencijalni rizik koji je, naglašava Nikšić, ipak vrlo malo izgledan. Nastao bi u slučaju dugog zastajanja tržišnih i proizvodnih aktivnosti izazvanih okolnosti, kad bi zalihe zbog nemogućnosti prodaje poštanske dugotrajne imovine, a ona se u tom slučaju djelomično neadekvatno financira iz kratkoročnih izvora.

– Vrijednosti pokazatelja financijske izvrsnosti BEX, DuPontova pokazatelja rentabilnosti glavnice i imovine, Kralicekova pokazatelja financijske stabilnosti te ​Finina kreditnog rejtinga A2 (najmanja vjerojatnost zastajanja u plaćama)