Hrvatski nezavisni izvoznici softvera udruženi u CISEx (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) izvijestili su da je financijska 2022. godina, kao i svaka prethodna, za njihovu 267 tvrtki članica bila rekordna po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenih, ali i stopa rasta.
Rast zahvaljujući Infobipu
Naime, ukupni prihodi CISEx izvoznih softverskih tvrtki u 2022. premašili su se milijardu euradok su prihodi od inozemstva dostigli 569 milijuna eura, koliko je rast od 39 posto u odnosu na 2021. godinu. Također, udio izvoza u prihodu od prodaje u 2022. iznosio je 60 posto te bilježi rast. Usporedbe radi, prosječni udio izvoza u prihod cijele IT industrije u Hrvatskoj iznosio je 47 posto.
Ne, kako napominje Tajana Barančićvlasnica računovodstvene agencije Astra poslovni inženjering koja je obradila financijske rezultate članica CISEx-a, koliko god ovi rezultati softverskih izvoznika zvučali odlično, nisu nešto posebno za prošlu godinu, jer su svi gospodarski subjekti u Hrvatskoj (koji su objavili financijske izvještaje) u prošloj godini imali rast prihoda od prosječno 25 posto. , a rast izvoza nominalno čak preko 39 posto.
– Ali kada ostvarimo neke efekte fiktivnog izvoza vezane uz trgovinu energentima bez stvarnog izvoza roba i usluga, riječ je o stvarnom oko 30 posto rasta izvoza na razini svih tvrtki, što je također odlično – objašnjava Barančić.
CISEx danas prema prihodima, izvozu i broju zaposlenika objedinjuje od 27 do 32 posto hrvatske softverske industrije, ali članice CISEx-a nisu samo IT tvrtke. Pedeset najvećih izvoznika članova CISEx-a ostvaruje 88 posto izvoza svih članica.
– IT sektor, samo NKD J26, lani je rastao u prihodima oko 26 posto, izvoz mu je rastao oko 38 posto, što su okvirno i podaci za članove CISEx-a koji pripadaju toj skupini, što se ne čudi jer okupljamo značajan udio IT sektora . Istovremeno, na razini kompletnog članstva CISEx-a, rast prihoda naših članica bio je lani 38 posto, a ta razlika u odnosu na 26 posto za tvrtke u području NKD J62 najveći je dio rezultata ogromnog rasta naših članica. Infobip. Nama je 2022. godinu nekako možda najviše zabilježila činjenica da su naše tvrtke premašile milijardu eura prihoda uz izvoz od 60 posto – pojašnjava Barančić.
Potrebno restrukturiranje sektora
Nijedna članica CISEx-a nije navedena pad neto dobiti od čak 46 posto. Rezultat je to, kako kažu, anomalije kod jedne velike tvrtke, ne otkrivajući koje. A ako se taj učinak neutralizira, ostale članice CISEx-a imaju dobit od 93 milijuna eura, što je porast u odnosu na 86 milijuna eura 2021. godine. Tako korigirana neto profitna marža iznosi nešto ispod 10 posto, što je manje nego godinu dana ranije kad je iznosila 11,7 posto, navodi se u analizi.
– Vezano uz profitabilnost naših članica, kao i IT sektora ukupno, tu već godinama mislimo da možemo bolje. Za postizanje veće profitabilnosti, moramo moći restrukturirati sektor u smjeru povećanja broja tvrtki koje imaju IT proizvode visoke dodane vrijednosti uz istodobno smanjenje broja tvrtki koje rade po principu čovjek/dan. Unatoč tome, IT sektor, kao i članice CISEx-a, u pravilu su profitabilne tvrtke, s puno boljom profitnom stopom od prosjeka ekonomije, nisko zadužene likvidne – objašnjava Barančić.
Uz to, prosječna efektivna stopa poreza na dobit za članice CISEx-a ‘pobjednika’ iznosi 12 posto, što bi, prema CISEx-u, u prosjeku moglo biti puno niže. Napominju da značajan broj članica još uvijek ne koristi porezne olakšice kroz Zakon o poticanju ulaganja niti državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
2023. ni blizu kao 2022.
CISEx-ovci su lani otvorili 2200 novih radnih mjesta te su prema satima rada zapošljavali 10.700 zaposlenika, što je godišnji rast od 26 posto. Također, prihodi po zaposleniku rasli su nešto više nego u prethodnim godinama, za 10 posto. Time se približavaju iznosu od 100 tisuća eura prihoda po zaposlenikušto je trenutačni prosjek u cijelom IT sektoru, no napominju da je u tom sektoru mnogo više tvrtki koje prodaju hardver i tuđe licence kao robu, stoga podaci nisu usporedivi.
– Prošla godina je, dakle, bila godina rasta. U IT sektoru se baš jako osjećala euforija, zaposlili smo više ljudi nego ikada, čak 4000 u skupini J62. Ova godina je druga priča i bit će jako zanimljivo vidjeti kako će završiti, neće biti ni blizu kao prošla, a još je veće pitanje hoće li se pozitivan trend vratiti već sljedeće godine ili ćemo na nove rekorde i visoke stope rasta morati pričekati i do 2025. – zaključuje Barančić.
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
