Enkelad je jedan od zanimljivijih objekata Sunčevog sustava. Jedan je to od preko 80 Saturnovih prirodnih satelita, smještenih u relativno niskoj orbiti, tako da Saturnova gravitacija na njega ima snažan učinak. Površina mu je zaleđena, a zbog snažnog utjecaja plimnih sila Saturna te obližnjeg satelita Dione cijeli se ovaj mjesec stišće i rasteže, što zagrijava veliki ocean skriven pod njegovim površinskim ledom. Na površini Enkelade poznati su nam krateri, ali i gejziri, koji pod velikim pritiskom izbacuju materijal iz oceana u okolni svemir.

NASA-ina letjelica Cassini proučavala je ove gejzire te snimila tekuću vodu još 2006. godine. Od tada se smatra da bi Enkeladovi skriveni oceani mogli bujati životoma tu hipotezu dodatno je osnažio pronalazak tragova organskih molekula. Postojanje vodika, dušika, ugljika, kisika i sumpora do sada je također potvrđeno, a za kompletiranje svih šest za život esencijalnih elemenata nedostajalo je tek otkriće fosfora na Enkeladu – što je ovih dana potvrđeno.

Prvi ocean Zemlje izvan bogat fosforom

Rad objavljen u časopisu Priroda opisuje otkriće fosfata u ostacima mlazova iz njegovih gejzira, nastalo pomoću podataka sa sonde Cassini. Fosfor je najrjeđi za život esencijalni element, a do sada nije otkriven niti na jednom poznatom nam oceanu izvan Zemlje. Ovo otkriće daje još veću nadu znanstvenicima da će, kad jednom “provire” u Enkeladovom oceanu, tamo naći tragove živih organizama.

Ledena kora na južnom polu Enceladusa ima velike pukotine koje omogućuju raspršivanje vode iz oceana ispod nje, stvarajući oblak ledenih čestica.  NASA-ina svemirska letjelica Cassini, koja je snimila ovu sliku 2009. godine, uzela je uzorke iz kojih su analizom dobiveni podaci o kemijskom sastavu 📷 NASA/JPL/Space Science Institute
Ledena kora na južnom polu Enceladusa ima velike pukotine koje omogućuju raspršivanje vode iz oceana ispod nje, stvarajući oblak ledenih čestica. NASA-ina svemirska letjelica Cassini, koja je snimila ovu sliku 2009. godine, uzela je uzorke iz kojih su analizom dobiveni podaci o kemijskom sastavu NASA/JPL/Institut za svemirske znanosti

Samim time ovaj Saturnov prirodni satelit postaje vjerojatno i najbolji kandidat za pronalazak izvanzemaljskog života i to u našem “dvorištu”, u Sunčevom sustavu. “Nitko ne bi bio iznenađen da fosfati postoje u stijenama Enkelada. Oni postoje na kometima, pa to i nije velika stvar. Velika je stvar ovdje što su fosfati rastvoreni u oceanu, a kao takvi spremni su za potencijalni nastanak života”, izjavio je Frank Postberg, profesor s berlinskog sveučilišta Freie, koji je vodio ovo istraživanje. “Upravo smo pronašli znakove nečega što pokazuje da bi tamo život mogao prilično dobro nastati. To je samo pokazatelj nastanjivosti, vrlo dobar i značajan”, dodao je u izjavi za Space.com.

Enceladus, Saturnov ledeni mjesec, poznat je po svojim gejzirima koji se izbijaju s vodom iz podzemnog oceana.

Znanstvenici su upravo otkrili fosfor — neuobičajen element koji je ključna građevna jedinica za život — u perjanicama koje prskaju ovi gejziri: https://t.co/1XY5X2qtmF pic.twitter.com/2vPvLIvgZh

— NASA (@NASA) 15. lipnja 2023

Visoka koncentracija fosfata u Enkeladovim oceanima rezultat je reakcija ugljikom bogate tekuće vode i minerala u stijenama s dna oceana. Moguće je da se isti proces pojavljuje na mnogim sličnim svjetovima, pojašnjavaju znanstvenici te ističu kako je ovdje riječ o iznimno značajnom astrobiološkom otkriću. Sada znamo da na ovom mjestu postoje svi potrebni elementi za nastanak života i uvjeti za to – no, i dalje to možda nije dovoljno, pa će pitanje postojanja života na Enkeladu i sličnim mjestima još neko vrijeme biti otvoreno.

Više o temiIzvor:Bug.hr