Mladi najmanje znaju pa već u školama trebaju učiti o financijskoj pismenosti

Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nedavno su predstavile rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%).

Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. U usporedbi s dva ranija istraživanja – iz 2016. i 2020. – financijsko znanje građana poraslo je sa 60 posto (2016.) i 65 posto (2020.) na 70 posto u 2023. godini.

Prvi puta ove godine izmjerena je i digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja.

“Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenosti pokazuje napredak u znanju, ali je jasno da se to može još značajno poboljšati. Posebnu pažnju ćemo, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti”, komentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Loše razumijevanje pojmova
Bolji rezultat postignut je u komponenti financijskih stavova ili odnosa prema novcu, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala na 4,73, odnosno s 56 na 53 posto. Najnižu ocjenu imaju mlađi od 19 godina (4,4), koji su iu najgorem položaju u odnosu na novac. Posebno zabrinjava podatak da čak četvrtina građana živi za danas, ne razmišljajući o budućnosti. Sukladno tome, u 2023. godini 51 posto ispitanika koristi jedan ili više oblika aktivne štednje, dok ih je u 2019. bilo 68 posto.

Najviše ih štedi novac kod kuće ili u svom novčaniku (33%) ili uplaćuje novac na štedni račun u banci (16%). Iako obvezni, na prvom stupnju mirovinskog osiguranja kao izvor financiranja u mirovinskom računu dvije trećine građana, a na drugom stupnju njih 45 posto. Treći stup kao izvor financija navodi tek 10 posto građana. Oko 10 posto njih starih između 30-39 godina još uvijek nema planova za mirovinska primanja, odnosno među onima u dobi od 40 do 60 godina taj udio je oko 7 do 8 posto.

Kako vidimo ove činjenice, ali i ostale aspekte financijske pismenosti, posebice kod mladih, upitali smo Natašu Hrabar Kaštelan, voditeljicu Odjela prodaje, marketinga i odnosa s javnošću AZ Mirovinskih fondova. “Kako u ovom, tako iu dosadašnjim istraživanjima financijske pismenosti građana, mali pomaci na bolje, govore u prilog nespornim činjenicama.

Jedna je da na jačanju financijske pismenosti građana treba kontinuirano raditi, a druga je da treba raditi na duge staze. Također, kada se pogledaju rezultati po dobnim skupinama, najveći su rezultati kod mlađih građana što nas upućuje na zaključak da se teme s područja financijske pismenosti trebaju uključiti u redovne školske programe i da od onoga što je ranije dobiveno treba raditi na različitim projektima koji će mladima ljudima pomoći u snalaženju s financijskim proizvodima i na raspolaganju novcem”, ističe Nataša Hrabar Kaštelan i dodaje da je interesantan nalaz ovog istraživanja vezan uz neke od financijskih pojmova i znanja u kojima je zabilježen pad u znanju i razumijevanju, a predstavljaju sadržaje koji se već obrađuju u predmetu matematike u školama.

“Radi se o izračunu jednostavne i složene kamate, pojmovima koji zaista trebaju svim građanima kako kod odabira kredita tako i različitih oblika štednje pa i štednje za mirovinu, kako u II. tako iu III. stupu. Vjerujem da kad bi se učenicima kroz obradu ovih matematičkih pojmova ukazalo na primjere iz prakse gdje i kada će im ovo znanje trebati i kada bi se matematika integrirala u druge predmete, da bi u budućnosti rezultati istraživanja bili puno bolji.

Ovo je samo još jedan primjer zašto pojmove financijske pismenosti treba što prije integrirati u redovite školske programe“, smatra Nataša Hrabar Kaštelan i navodi da je loše kada se znanje i razumijevanje financijskih pojmova povećava tek kada se suočimo s njima u svakodnevnom životu. Takav je, kaže, slučaj inflacije s kojom se suočavamo nakon dugo vremena, odnedavno, pa su rezultati istraživanja vezani uz pojam inflacije puno bolji od prethodnih.

Ulaganje za budućnost
“Stoga i mi u AZ mirovinskim fondovima, ali i kroz Udruženje mirovinskih fondova razvijamo projekte koji su u vel.