Suprotno očekivanom oporavku, njemački BDP je stagnirao u drugom kvartalu nakon pada od -0,1 posto te -0,5 posto kvartalno u prvom kvartalu ove godine, odnosno zadnjem kvartalu lani pa ova ekonomija ostaje u recesiji. Pritom je pad građevinskih aktivnosti te investicija u opremu te postrojenja poništio stabilizaciju osobne potrošnje.
U međuvremenu, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku upućuju na daljnji pad aktivnosti u drugoj polovici godine. Najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje – PMI indeks za uslužni sektor pao je i četvrti mjesec za redom za čak 2,6 boda na 48,3 bodova, što je po prvi puta ispod razine od 50 bodova gdje se (povijesno gledano) očekuje recesija. Istovremeno, manji oporavak PMI indeksa za prerađivačku industriju ostavlja ga na 43,7 bodova, što i dalje upućuje na snažniju industrijsku recesiju.
– Sve spomenuto upućuje na jačanje negativnih rizika po rast BDP-a u drugoj polovici godine. Suprotno očekivanju većine da će pad cijena energenata imati blagotvoran utjecaj na ekonomiju u drugoj polovici godine, mi ne smatramo vjerojatnim da domaća potražnja može ostati imuna na snažan kumulativni porast referentnih kamatnih stopa od 425 baznih bodova tijekom zadnjih godinu dana. Niti izvoz tu može osigurati potreban doprinos ekonomskoj aktivnosti nakon vijesti o slabljenju kineske potražnje, pogoršanju uvjeta financiranja na glavnim tržištima te aprecijacije eura na štetu konkurentnosti poduzeća – stoji u analizi Hrvoja Stojića, glavnog ekenomista HUP-a.
Tijekom posljednjih 50 godina u Njemačkoj je svaki ciklus rasta kamatnih stopa redovito vodio u recesiju uz prosječni odmak od dva do tri kvartala od početka podizanja ključnih kamata do početka recesije. Zato u 2023. Stojić očekuje blagi rast ekonom
Izvor:Lidermedia.hr
