Ruska fosilna goriva i dalje tražena diljem svijeta

Ruski izvoz fosilnih goriva još uvijek ‘teče’ u razne zemlje širom svijeta usprotiv brojnim krugovima sankcija koje su joj nametnute. Prema procjenama Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), od početka invazije, Rusija je ostvarila više od 315 milijardi dolara prihoda od izvoza fosilnih goriva diljem svijeta, od čega gotovo polovica (149 milijardi dolara) dolazi iz zemalja EU, prenosi Visualcapitalist.

Najveći uvoznici ruskih fosilnih goriva

Kao što se moglo očekivati, Dubina bio je najveći kupac ruskih fosilnih goriva od početka invazije. Ruski susjed i neformalni saveznik prvenstveno je uvozio sirovu naftu, koja je činila više od 80 posto njegovog uvoza u ukupnom iznosu većem od 55 milijardi dolara.

Najveće gospodarstvo EU-a, Njemačkadrugi je najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva, uglavnom zahvaljujući uvozu prirodnog plina u vrijednosti većoj od 12 milijardi dolara. Turska, članica NATO-a, ali ne i EU-a, blisko slijedi Njemačku kao treći najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva, a uskoro će i preteći Njemačku, budući da Turska nije pogođena zabranama uvoza iz Rusije koje su uvedene prošle godine. Iako većina zemalja iz Europe uvozi ruska fosilna goriva, taj uvoz ograničen je sankcijama i cjenovnim ograničenjima na uvoz ruskog ugljena, zatim pomorskim pošiljkama sirove nafte i uvozom naftnih derivata.

Dolazak pada

Zabrane i ograničenja cijena EU-a rezultirali su padom ruskih dnevnih prihoda od fosilnih goriva. Na vrhuncu prodaje u ožujku 2022. Rusija je dnevno zarađivala, samo od zemalja EU,774 milijuna dolara dnevno od izvoza, dok se u veljači 2023. godine taj broj smanjio na samo 119 milijuna dolara dnevno.

U međuvremenu je Indija povećala uvoz fosilnih goriva iz Rusije, i to s tri milijarde dolara dnevno početkom invazije do čak 81 milijun dnevno koliko je zabilježeno 22. veljače 2023. godine. Ipak, ovo indijsko povećanje nije nadoknadilo gubitke koji nastaju od smanjenog uvoza iz EU.

Ukupni ruski prihodi od prodaje fosilnih goriva pali su za više od 50 posto od početka invazije, s 1,17 milijardi dolara dnevnog prihoda na samo 560 milijuna dolara dnevno. Uz smanjenje kupnje iz Unije, ključni čimbenik koji je pridonio padu cijene ruske sirove nafte, koja je također izgubila 50 posto vrijednosti od invazije, s 99 dolara po barelu na trenutnih 50 dolara po barelu.

Sve u svemu, rusko gospodarstvo pokazalo je otpornost kakvu Zapad nije očekivao, pa su u desetom krugu sankcije Rusiji zabranili i uvoz bitumena i srodnih materijala poput asfalta i sintetičkih guma, koji će, predviđaju u Uniji, smanjiti ukupni prihod ruskog izvoza za gotovo 1, 4 milijarde dolara.