Zbog problema u bankarskom sektoru, ECB ispituje daljnje povećanje kamata, fokusirajući se na borbu protiv inflacije

Kreatori politike Europske središnje banke trenutno preispituju daljnja povećanja kamatnih stopa zbog problema u bankarskom sektoru prošlog mjeseca, ali ostaju predani obuzdavanju temeljne inflacije. Panika je počela propašću banaka Silicijske doline početkom ožujka, što je dovelo do propasti još nekoliko regionalnih banaka u SAD-u, veliki problem izazvao je i Credit Suisse koju su morali spašavati švicarska središnja banka i konkurent UBS.

Iako je to izazvalo povlačenje ulagača, tržište se u međuvremenu smirilo usred konsenzusa da je propast tih banaka rezultat loših poslovnih modela, a ne sustavni problem. Tako je nastavljena borba protiv inflacije, a ECB je nakon FED-a u ožujku podigla kamatne stope za 50 baznih bodova, unatoč apelima pojedinih banaka da dizanje kamata mora prestati, barem kratko.

Stvari su se promijenile

Ukupna inflacija u eurozoni znatno je pala u ožujku na godišnjoj razini od 6,9 mjesto, uglavnom kao rezultat pada cijena energije. Međutim, temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene energije, hrane, alkohola i duhana, porasla je na najvišu razinu svih vremena od 5.7 mjesto.

Primijetivši rizik koji povećanje stopa nosi gospodarstvu pojedini su se članovi Upravnog vijeća Europske središnje banke bacili u razmišljanje. Jedan od njih je guverner Austrijske nacionalne banke Robert Holzman koji je, nakon što je ranije sugerirao da će Upravno vijeće možda trebati razmotriti čak četiri daljnja povećanja kamatnih stopa, ovog tjedna izjavio je da su se ‘stvari promijenile’ i da će središnja banka morati pomnije procijeniti situaciju nakon sljedećeg sastanka.

– Sasvim je sigurno da je ono što smo doživjeli s bankovnom krizom u SAD-u i Švicarskoj dovelo do promjena u razmišljanjima i izgledima – rekao je Holzmann, a dodao je da upornost temeljne inflacije i dalje treba uzeti u obzir, ali to nije jedini dio’ koji je važan jer su tu i financijski uvjeti koji se znatno zategnuti te se smanjuje pristup kreditima za kućanstva i poduzeća.

Isti je oprez izrazio i Holzmannov kolega član Upravnog vijeća Ignacije Visco. Guverner Banke Italije rekao je da su financijske turbulencije, iako se tek trebaju osjetiti u eurozoni gdje su banke uglavnom dobro kapitalizirane i imaju dovoljno likvidnosti, jedan od nekoliko čimbenika koji dodaju negativan rizik ekonomskim izgledima.

– Talijanski bankarski sektor je dobar baš kao i europski, u smislu turbulencija koje smo nedavno vidjeli, ali može doći do prelijevanja iz drugih razloga – rekao je Visco te je pozvao na strpljenje u procjeni putanje ECB-ova povećanja kamatnih stopa posebno jer su kreditni uvjeti ‘znatno pooštreni’.

Dug put do dva posto

Ostali članovi Upravnog vijeća ECB-a bili su jednoglasni u identificiranju temeljne inflacije kao ključnog pokazatelja za središnju banku u određivanju tempa povećanja stopa i faza u kojima se može priuštiti bilo kakvo popuštanje.

Gediminas Šimkus, predsjednik Banke Litve, rekao je da je postojanost temeljne inflacije zabrinjavajuća i sugerirao da možda još nije dosegla vrhunac. Međutim, istaknuta je važnost procjene odgođenog učinka postojeće politike pooštravanja dok ono prolazi kroz gospodarstvo.

– Veliki dio onoga što smo napravili još se ne vidi. Vjerujem da ćemo i ove godine vidjeti smanjenje temeljne inflacije, iako se druge inflacije, kao što je inflacija usluga, nastavljaju rasti – kazao je Šimkus.

Da je još dug put do ciljanih dva posto potvrdio je guverner Središnje banke Malte Edward Scicluna rekavši da su članovi vijeća itekako zabrinuti što temeljna inflacija još nije dosegla vrhunac.

Dodao je da će