Europa smanjuje stočni fond, to je velika prilika za srpsko stočarstvo

Uzgoj životinja se u svijetu smanjuje, a farme se ukidaju. Posebice u Europskoj uniji, čija je zelena agenda označila proizvodnju mesa, mlijeka i jaja kao najveće zagađivače, rekao je Miljan Ždrale, direktor sektora agrobiznisa Europske banke za obnovu i razvoj srednje i jugoistočne Europe, povodom “Svjetskog dana bez mesa”.

Naveo je da je ukupna proizvodnja mesa u svijetu vrijedna 900 milijardi dolara, a zamjenskih proizvoda za meso 6 milijardi dolara.

Poboljšanje standarda
Međutim, hrana bazirana na biljnim proteinima ima godišnji rast od 10 do 20 posto. “Iako je Srbija u procesu pridruživanja, to nije put kojim trebamo ići. Zamjene za meso na bazi biljnih proteina velika su niša za našu poljoprivredu, ali to ne smije trpjeti stočarstvo, rekao je Ždrale za RTS.

Napomenuo je da će se u proizvodnji mesa morati više raditi na poboljšanju standarda zaštite okoliša, tretmana životinja, uvjeta uzgoja i zbrinjavanja otpada. „Soja je najvažnija sirovina za zamjenske proizvode za meso i mlijeko. Domaća tvrtka Sojaprotein prešla je u vlasništvo američkog giganta upravo zbog činjenice da je Srbija zemlja u kojoj nije dopuštena proizvodnja GMO soja, rekao je Ždrale.

Smatra da je ova tvrtka mercedes srpskog prehrambenog sektora, jer može proizvoditi proteinske koncentrate i izolate koji se koriste u prehrani ljudi i životinja, ali prije svega u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, gdje GMO nije dopušten. Kad je riječ o svinjogojstvu, stručnjaci predviđaju pad europske proizvodnje ovog mesa do 2025. godine. Primjerice, 2021. godine ukupan broj svinja u EU iznosio je 141,55 milijuna grla prema Eurostatu, što je bilo 2,9 posto manje od 2020. godine. , a najmanji je broj grla u zadnjih 10 godina.

Srbija će, prema nedavnim najavama, ovaj sektor pokušati stati na noge povećanjem subvencija za kvalitetne priplodne krave. Nenad Budimović, tajnik Udruženja za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije (PKS), naglasio je da Europa već godinama radi na smanjenju broja grla, prvenstveno u govedarstvu, ali iu svinjogojstvu. U intenzivnoj proizvodnji dosegnuli su najviši stupanj pa su počeli razmišljati o ekologiji.

“Srbija ne treba čekati da netko prestane proizvoditi. Poanta je da se što prije osiguraju kapaciteti za dovoljnu proizvodnju životinjskih proizvoda, rekao je Budimović. On smatra da bi u Srbiji trebalo razmisliti o tome da je stajnjak s farmi neophodan za poljoprivredne kulture, jer je kvaliteta tla narušena, a ne može se sve nadoknaditi kemijom.

Svinjsko meso
Ni u Europi, dodao je, više nema jeftine svinjetine. Kina je tijekom prošle godine kupila ogromne količine svinjskog mesa. Svinje do 30 kilograma u EU su sredinom prošle godine koštale oko 60 eura, a sada su od 100 do 110 eura. “Još nam nedostaje svinjskog mesa za preradu. Ne, moramo iskoristiti najave Vlade da će povećanjem potpore podići stočarski sektor. Ovo je odličan signal”, rekao je Budimović.

Srbija trenutno ima 80.000 krmača, a ako bi se broj krmača povećao na 150.000, zemlja bi dobila 1,5 milijuna prasadi za tov koji će koristiti domaću hranu i koji će, osim