To svakako pokriva period do naše sljedeće žetve, što znači da su za našu pšenicu na zalihama jako male šanse da se ima gdje plasirati po sadašnjim cijenama”, navela je.
Zalihe pšenice u Srbiji, i to one koje su realni višak, iznose oko 800.000 tona i čine 25 odsto ukupnog roda pšenice, a ako naša pšenica, koja je sada skuplja od ukrajinske za oko 7,5 dinara po kilogramu, nije cjenovno konkurentna, novu žetvu dočekat ćemo s velikim količinama neprodane pšenice, rekla je Tanjugu Sunčica Savović iz Udruženja žita Srbije.
Kazala je da Srbija dvije godine zaredom ima izuzetno dobar urod pšenice, te da je 2021. urod bio rekordan s više od 3,4 milijuna tona, a prošle godine više od 3,2 milijuna tona. „Od prethodne godine imali smo zalihe od oko 700.000 tona, godišnje za sve namjene na domaćem tržištu potrošili smo 1,8 milijuna tona pšenice, a od srpnja prošle do veljače ove godine izvezli smo ukupno nešto više od 611.000. tona, tako da trenutno zalihe i višak izvozimo oko 800.000 tona“, rekao je Savović.
Dodaje da Srbija višak nema gdje prodavati s obzirom na konkurenciju, a to su ruska i ukrajinska pšenica, ali i pšenica iz Bugarske, Rumunjske i Mađarske. “Nemamo gdje plasirati zalihe, posebno s obzirom na količine koje izlaze iz Ukrajine i transportiraju se crnomorskim koridorom u okviru sporazuma koji je nedavno produžen između Rusije i Ukrajine, prema nekim izvorima na 60, a prema drugim do 120 dana. Svakako pokriva period do našeg sljedeće žetve, š
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
