Prostranost i moderna tehnologija
Upravo je prostor doživljaj jedne od ključnih vrijednosti Franca kojim izvana dominiraju otmjeno pročelje i veliki prozori, a interijerom visoki stropovi. Gotovo svaka od 127 stambenih jedinica posjeduje višestranu orijentaciju. Iako je Franc projektiran kao mješoviti poslovno-stambeni kompleks, privatnost stanovanja njegova su bitna obilježja. Ulazi u stambene dijelove u cijelosti su odvojeni od poslovnih sadržaja, a čak 11 dizala na usluzi je isključivo vlasnicima stanova kako bi s podzemnih parkirnih etaža pristupali svom stubištu.
Na samom pročelju naglašeni su vertikalnost i ritam, po uzoru na gradske palače kakve se, primjerice, nalaze na Zrinjevcu. Pored osobitoga urbanističkog identiteta, pri izgradnji Franca koristiti će se napredne i za okolinu sigurne graditeljske metode, poput jedinstvenog odozgo prema dolje prema gore načina građenja. Osobitost na hrvatskom tržištu bit će potpuna integracija svih naprednih instalacijskih rješenja i pametnih tehnologija u infrastrukturu Francaa riječ je o tehnološkom sustavu kojim se povećava udobnost i jednostavnost korištenja.
Inovativno rješenje
Arhitekt Hrvoje Njirić (ured njiric+ arhitekti), redoviti profesor na arhitektonskim fakultetima u Splitu i Madridu, kratko nam je predstavio arhitektonski koncept Franca: “Naše idejno rješenje za ovaj projekt ocijenjeno je najboljim između 11 rješenja na pozivnom natječaju Alfa stan grupe. Prilikom projektiranja bila nam je važna memorija lokacije jer ona iziskuje, prije svega, pristojno urbano ponašanje. Proučavali smo nekadašnji izgled te povijesne pozicije Rudolfovih vojarni iz 19. stoljeća i taj promjenjivi ritam paviljona s razmakom primijenili na Franco. Podsjetili smo se i na urbanizam kakav se nekoć prakticirao, poput zagrebačkog Oktogona arhitekta Josipa Vancaša, kao primjer aktiviranja bloka prolazi javnim mjestima.”
Hrvoje Njirić, Iskra Filipović, Irma Šmuc
Višestrano orijentirani stanovi
“Ovime smo toj lokaciji dali priliku da se ponovno oblikuje, tako što smo prethodno tvorničko tijelo zamijenili sitnijim tkivom i omogućili artikulaciju javnog prostora. Novi javni prostor trga povezuje se s etažom -1 kroz dvorišne atrije iz kojih će se na površini uzdizati krošnje drveća. Zahvaljujući ovim transparentnim svjetlosnim tunelima, poslovni prostori donje etaže bit će obasjani dnevnim svjetlom. Sličan smo princip upotrijebili u sklopu našeg starog projekta proširenja knjižnice fakulteta u Barceloni (2000.), a referenca je i projekt španjolskog ureda unuk/grijeh za muzej Joanneum u Grazu (2012.).
Na projektu Franca kao arhitekte najviše nas se dojmio stav investitora kojem je primarna kvaliteta arhitekture, što znači manji broj stanova na katu, a Franak ima ih uglavnom dva, a najviše tri. Stanovi su tipološki različiti i višestrano orijentirani. Površina najmanjeg stana je 49,13 m2a najvećeg 367,27 m2. Naš pristup karakterizira raznolikost, individualnost i fleksibilnost, što budućim najmoprimcima omogućuje prilagodbu stanja vlastitim potrebama uz stručno vodstvo projektnog tima investitora. Briga investitora ogleda se iu inicijativi da se smanjenjem prometa i sadnjom drvoreda u Čanićevoj ulici pridonese humanoj obnovi gradskog okoliša.“
Dodatni sadržaji
“Promišljeni koncept projektiranja Franca proteže se i na poslovnom prostoru. Njih smo u cijelosti odvojili od stambene zone, a vidimo ih kao dodatni sadržaj koji olakšava i unaprjeđuje život stanarima. Pritom je riječ o manjim ugostiteljskim i trgovačkim subjektima, zdravstvenim djelatnostima i drugim intelektualnim uslugama. Naglasak je na sadržajima koji ne proizvode nepotrebnu buku, neugodnu mirisnu kulisu, odnosno ne ometaju stanare u miru svakodnevne životne dinamike.”
Više o temiIzvor: Journal.hr
