Novi europski željeznički koridori presijecaju Hrvatsku, novca ima, trebamo samo projekte!

Nakon obnove najprometnije željezničkog koridora u Hrvatskoj, onoga koji povezuje slovensku granicu, Zagreb, Vinkovce i Šid na srpskoj granici, te početka izgradnje nove trase nizinske pruge koja bi trebala spojiti Luku Rijeka s mađarskom granicom, što se sve već financira iz fondova EU, uskoro će i pruga u Istri i brojni drugi, novi koridori koji prolaze kroz Hrvatsku moći će konkurirati za obnovu europskim sredstvima.

26 milijardi eura

Naime, Hrvatska, kao uostalom i druge zemlje koje će u budućnosti imati projekte na prometnim pravcima koje je EU utvrdila, imaju na raspolaganju 26 milijardi eura iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF),financijski instrument uspostavljen za dodatna ulaganja u izgradnju nove i unapređenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. Putem ovog instrumenta države članice, osim iz postojećih strukturnih i kohezijskih fondova, mogu financirati projekte na koridorima Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T). A uz dva postojeća hrvatska koridora, novi europski koridor kroz Istru i novu, još neizgrađenu prugu do Maribora, također bi se mogli naći na toj listi.

Naime, Europska komisija upravo je izradila reviziju europskih prometnih koridora koji mogu sudjelovati u financiranju putem instrumenta, a jedan od novih europskih koridora trebao bi biti Željeznički spoj Pula-Buzet-Divača-Trst bit će prvi međunarodni pravac koji će željeznički spojiti Istru sa zapadom i otvoriti mogućnost daljnje revitalizacije željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske.

– Ovaj je pravac buđenja istarske Luke Brščica, koja će konačno za vlastiti razvoj imati ono o čemu je sanjala desetljećima željezničku vezu. Prema novom planu koridora, planira se i izgradnja nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz, koja će drastično skratiti putovanje iz Zagreba prema Austriji i omogućiti bolje prometne tokove našim poduzetnicima koji prevoze teret – istaknuo je Valter Flego, hrvatski eurozastupnik koji je najviše lobirao kako bi se ti koridori uvrstili u reviziju. Naime, njegovi prijedlozi prihvaćeni su na Odboru za promet i turizam pri Europskom parlamentu s 44 glasa od ukupno 45.

Čeka se država i projekti

Osim dva nova koridora, nova revizija predviđa i uključenje Luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran, što će luci zajamčiti veći kapacitet širenja i prihvat najvećih brodova. Također, hrvatska željeznička pruga spajala bi se na koridor Zapadni Balkan, što će omogućiti uspostavu željezničko-teretnog koridora Alpe-Zapadni Balkan, koji povezuje Salzburg preko Zagreba s jugom Grčke. Prema riječima Flege, ostvaren je nevjerojatan cilj. Produžio se Mediteranski koridor od Rijeke do Splita, što će oživjeti ličku prugu te spojiti Rijeku i Split sa zapadnom Europom.

– Novac smo osigurali, a sada je lopta isključivo na državnom terenu. Nedovoljno dobra priprema projekta, nedostatak projektanata i