Bioplinski sektor posljednjih je nekoliko mjeseci u velikoj krizi o kojoj su danas na konferenciji za medije govorili predstavnici Hrvatske udruge proizvođača bioplina (HUPB) Marijan Cenger, Emil Guščić ja Ante Topalović.
Kako su istaknuli, još prije desetak godina Hrvatska je krenula s poticanjem ulaganja u bioplinska postrojenja s ciljem postizanja zelene tranzicije i energetske neovisnosti, no ta je priča funkcionirala određeno vrijeme i proizvodnja električne energije bila je održiva, no uslijed tržišnih nemira i energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu pojavili su se problemi na koje se već duže vrijeme upozoravalo.
Zbog nepravovremenog djelovanja države, tvrdi Cenger, došlo je do smanjenja proizvodnje električne energije iz bioplinskih postrojenja za više od 50 posto.
‒ Mi smo 8. veljače održali skupštinu Hrvatske udruge proizvođača bioplina gdje smo donijeli tri konkretna prijedloga za spas cjelokupnog sektora ‒ rekao je Cenger naglašavajući da 42 hrvatska bioplinska postrojenja mogu proizvesti 400 tisuća megavata električne energije što je ekvivalent 110 kućanstava, a danas je taj broj tek na nekih 50 posto.
Prvi je prijedlog da se, po uzoru na druge europske zemlje, bioplinska postrojenja izuzmu iz Uredbe donesene 29. prosinca prošle godine, što sama Uredba dopušta u nekoliko članaka. Predstavnici udruge smatraju da je sadržaj Uredbe diskriminatoran jer su troškovi proizvodnje različiti ovisno o vrsti, pa solarne elektrane ne plaćaju nikakve sirovine, dok su cijene sirovina za bioplinska postrojenja gotovo udvostručene. Zato HUPB traži varijabilni dodatak ovisno o cijeni resursa, s obzirom da cijena raste u odnosu na 2021. za 130 posto.
Nije se išlo za ekstraprofitom
Drugi prijedlog je reguliranje cijena unutar HROTE-a, o čemu su u protekla dva mjeseca održana dva sastanka, no konkretan odgovor još nije stigao.
‒ Tijekom ta dva mjeseca gdje je vrijeme radi isključivo protiv nas, dogodilo se smanjenje proizvodnje od 30 posto ‒ rekao je predsjednik HUPB-a Marijan Cenger naglašavajući da će se, ukoliko se ova situacija nastavi, do ljeta ugasiti 70 posto bioplinskih postrojenja.
U više su navrata isticali da je ograničavanje cijene električne energije na 180 eura po megavatu neprihvatljivo te bi, prema njihovim izračunima, trebalo cca. 310 eura što su i predložili na sastancima, no odgovora i dalje nema.
Treći prijedlog vezan je za elektrane koje su izašle iz sustava HROTE-a, a sada bi se željele vratiti. Kako je rekao Guščić, udruga je dobila odgovor: ‘Ne može’ i to iz formalno-pravnih razloga. Jednostavno, zakon to ne dopušta.
‒ Nije se izašlo iz želje za ekstraprofitom, mi nismo trgovci električne energije, mi smo proizvođači električne energije, ali nam se ukazala mogućnost da u listopadu, kada je trebalo biti ili ne biti, izađemo na tržište i tako održavamo proizvodnju – pojasnio je Guščić, dodavši da ‘zakon to ne dopušta. ‘ nije odgovor.
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
