piše: Stjepan Lović, odvjetnik Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
U postupku donošenja uskoro ide novi zakon o miru prema kojem će, osim u nekim iznimkama, medijacija biti obvezna iako je zadržano i rješenje da svaka stranka može u bilo kojem trenutku odustati od postupka mirenja bez ikakvog obrazloženja. Dakle, dužnost mirenja ostaje mrtvo slovo na papiru. A to nije jedini problem.
Krajem siječnja 2023. godine završena je javna rasprava o Nacrtu zakona o miru koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa i uprave. Navedeni razlozi za potrebu donošenja novog zakona su da učinci mirenja nisu zadovoljavajući jer nedostaje povjerenje građana u mogućnost rješavanja spora mirenjem, neznatan je broj sudaca i odvjetnika koji su uključeni u postupak mirenja te je sustav mirenja disperziran i nepovezan među postojećim institucijama za mirenje.
Stoga se u Prijedlogu zakona u čl. 3. navodi da mu je svrha ‘stvoriti uvjete za mirno rješavanje sporova, izbjegavajući nepotrebno pokretanje sudskih postupaka i osiguravajući uravnotežen odnos između postupaka mirnog rješavanja sporova i sudskih postupaka’. Jasno je da zakonodavac nastoji rasteretiti rad sudova i potaknuti što više izvansudskog rješavanja sporova, što je za svaku pohvalu, ali često takve želje daju upravo suprotan učinak.
Samo dvije iznimke
Unatoč tome što navodi da postojeća rješenja nisu u potpunosti zadovoljavajuća, prijedlog novog zakona i dalje sadrži sva rješenja postojećeg. zakona o miru iz 2011. Najvažnija novina jest u tome što zakonodavac sada propisuje da su stranke prije pokretanja parničnog ili drugog sudskog postupka. dužne pokušati riješiti svoj spor mirnim putem, ali propisujući obvezu krši osnovno načelo medijacije, a to je njezina dobrovoljnost. Propisane su samo dvije iznimke od obveze pokušaja mirenja. Ako jedna stranka prije pokretanja parničnog postupka predloži provođenje postupka mirnog rješavanja spora, takav prijedlog druge stranke može se odbiti samo ako za to postoji opravdan razlog. Novim rješenjem nije predviđeno što bi se smatralo opravdanim razlogom.
Dužnost da se pokuša riješiti spor mirno ne postoji ni u slučajevima kad zbog međusobnog nasilja i povijesti odnosa nije razumno očekivati da će stranka postići mirni spor ili kad stranka koja postupak pokreće zahvaljujući poduzetim razumnim naporima nije doznala prebivalište ili boravište druge stranke. Ako sud utvrdi da stranke nisu pokušale spor riješiti mirnim putem uoči pokretanja parničnog ili drugog postupka, a da za to ne postoji opravdan razlog, uputit će stranke da u roku od osam dana sudjeluju na prvom sastanku medija ili poduzmu neku drugu radnju radi mirnog rješenja spora. . Stranke mogu mirno rješenje spora postići i za vrijeme sudskog, arbitražnog ili drugog postupka, ali je zadržano i rješenje da svaka stranka može u bilo kojem trenutku odustati od postupka mirenja bez ikakvog obrazloženja. Dakle, dužnost mirenja ostaje samo mrtvo slovo na papiru.
Neće ‘spasiti’ sudstvo
Činjenica je da velik broj predmeta na sudovima nije rezultat toga što se tužitelji vole tužiti, nego što tuženici izbjegavaju izvršenje svojih obveza unatoč tome, također sam siguran, s brojnim prethodnim pokušajima tužitelja da spor riješe mirnim putem. Sud tako ostaje tek zadnja mogućnost za ostvarenje zahtjeva prema tuženiku. Također, na sudovima su već godinama oglašeni promidžbeni materijali koji upućuju na mogućnost postupka mirenja, ai čl. 186. d Zakona o parničnom postupku propisano je da sud može na ročište ili izvan ročišta rješenjem uputiti stranku da pokrene postupak mirenja ili im predloži rješavanje spora u postupku mirenja.
Međutim, rijetko kada sudac predloži postupak mirenja, ai kada predloži, njegov prijedlog ne sadrži izlaganje strankama zašto bi taj postupak bio svrhovit za obje strane. Stoga je bolje rješenje dodatno ulagati u promidžbu postupka mirenja na sudovima iu edukaciju sudaca o mirenju pa čak i nagrađivanje sudaca za slučaj uspješnog ishoda mirenja, nego donijeti novi zakon od kojeg nitko neće imati koristi ako među strankama ne postoji volja za rješavanje spora mirnim putem. A ne postoji sankcija za kršenje dužnosti pokušaja mirenja. Propisivanjem dužnosti strankama da spor pokušaju rješavanja mirenjem samo će dodatno produžiti sudski postupak.
A država u mirenjima?
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr